POLITIČKI HAOS U SIROMAŠNOJ ZEMLJI: Pred nama politička kriza kakva se ne pamti, a oni se takmiče ko je veći “Komšić”!

Kod nas prolaze samo filmovi u kojem glavnu ulogu imaju Bošnjaci, Srbi, Hrvati…ili Željko Komšić.

Kada je svojevremeno Vladimir Šeks, hrvatska inačica Crnog Guje, u svojoj reakciji na izbor Baraka Obame za predsjednika SAD-a ironično prokomentarisao kako će jednom valjda doći red i na Srbina da postane predsjednik Hrvatske, u Republici Srpskoj se podigla velika prašina i ta izjava je osuđena kao čisti rasizam.

Piše: Elvir Padalović

Prije nekoliko godina analizirali smo političke odnose u Republici Srpskoj ustvrdivši kako ovdje ne postoji niti teoretska šansa da stanovnici ovog entiteta izaberu Bošnjaka ili Hrvata na funkciju Predsjednika Republike Srpske. Stanovnici Republike Srpske su većinski Srbi, a oni ne žele birati nekog drugog na ovu funkciju do Svog. Osim ukoliko neka od stranaka ne kandiduje nekog “onog drugog ili trećeg” i ne uloži sve svoje napore da on postane Predsjednik RS. Svakako da je ovo u domenu teške fantazije.

Dakle ovdje je jedino legitimno kada jedan narod izabere predstavnika iz reda tog svog naroda. Osim u slučaju Igora Radojičića, koji je kao Crnogorac postao gradonačelnik Banjaluke. Ali to je neki drugi slučaj.

Međutim, šta se dogodi kada se to (nepisano) pravilo prekrši, odnosno kada predstavnici „onih drugih“ izaberu Vašeg (legitimnog) predstavnika? Šta se dogodi kada se glasa „građanski“ u uslovima kada se jedino Nacionalno vrednuje?

U tom slučaju, predstavnike „našeg“ naroda koje izaberu „oni drugi“ u BiH obično prozovemo nelegitimnim. Tako se dogodilo u slučaju Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH dva puta i u slučaju Emila Vlajkija za potpredsjednika RS jednom. Zahvaljujući izbornom zakonu, njih dvojicu izabrali su upravo „oni drugi“.

Jesu li time oni manje kvalitetni za funkcije koje trebaju obnašati? Ne mora da znači, međutim postoji nešto drugo. Političari koje izabere “neko drugi”, prema nepisanom pravilu, nisu legitimni da predstavljaju narod za koji su se kandidovali.

Nacija ispred kvaliteta

Predizborni politički duhovi ponovo su se uzbudili u BiH nakon što je lider DF-a željko Komšić izjavio da će se kandidovati za člana Predsjedništva BiH na predstojećim opštim izborima u BiH.

Odgovarajući na pitanje novinarke planira li “uzeti Draganu Čoviću fotelju”, sadašnjem članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Komšić je jasno odgovori kako će to uraditi.

“Svi me to pitaju. Kako sad stvari stoje, hoću. To je ono što vam mogu reći”, kazao je lider DF-a te nastavio odgovarati na pitanje o njegovim očekivanjima: “Nikad se to ne zna do samog kraja. Ne treba se čovjek opuštati do samog kraja borbe, pa i političke borbe te misliti kako su stvari gotove. Nikad stvari nisu gotove. Ta vrsta utakmice igra se do zadnje sekunde.” rekao je on.

Podsjećamo, Komšić je bio član Predsjedništva BiH u dva uzastopna mandata, od novembra 2006. do novembra 2014. godine.

Oba puta, Komšić je pobijedio zahvaljujući glasovima koje je dobio ne samo od Hrvata, već i od Bošnjaka ( možda i Srba u Federaciji BiH? ). Zahvaljujući tome, on je postao nelegitimni predstavnik Hrvata, a ipak član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Željko Komšić je po nacionalnosti Hrvat. Ali očigledno nedovoljan Hrvat.

Dragan Čović, aktuelni član Predsjedništva BiH i izgledni kandidat HDZ BiH za člana Predsjedništva BiH dobrano je uzrujan činjenicom, da bi mu u izbornoj pobjedi jedan “nedovoljno savršen Hrvat” mogao pomrsiti pobjedničku računicu.

“Ja mislim kako se u narednih godinu-dvije rješava sudbina BiH i sudbina hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narod je konstitutivan u BiH i ona je naša domovina te želimo da legitimni predstavnici predstavljaju svoj narod u BiH”, istaknuo je Dragan Čović u govoru na obilježavanju 28. godišnjice osnivanja splitskog HDZ-a ove nedjelje.

A Dom naroda?

Hrvati insistiraju godinama na promjeni Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koje omogućava, kako tvrde “preglasavanje Hrvata i izborni inženjering na njihovu štetu”. Slučaj Komšić trn im je u oku, ali i način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH, tijela koje ima presudnu ulogu pri izboru državnog Doma naroda, ali i pri uspostavi izvršne vlasti u FBiH.

Dom naroda kao gornji dom Federalnog parlamenta i jedino je tijelo u kojem jedan od tri nacionalna kluba može iskoristiti nacionalni veto i blokirati odluke štetne za vitalni nacionalni interes tog naroda. Drugim riječima, sve se vrti oko riječi “nacionalni”, “vitalni” i “interes”.

Podsjetimo, Dom naroda se sastoji od 17 hrvatskih, bošnjačkih i srpskih delegata, te sedam iz reda ostalih. Iz svakog kantona bira se po najmanje jedan delegat iz svakog od tri konstitutivna naroda. Pošto su Hrvati u pet kantona manjina, onda su u slučaju hrvatskog naroda, na njihovim mjestima obično oni “manje podobni Hrvati” – oni koji se nalaze na listama bošnjačkih stranaka, ili oni koji su samo “na papiru” Hrvati.

Dodatno bi situaciju mogli zakomplikovati i izmjene odredbi Izbornog zakona BiH a koje je ustavni sud BiH proglasio neustavnim a koji se tiču načina izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim odredbe Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. Izbornog zakona BiH u kojem stoji: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe članka 20.16.A stavak 2. tačka a-j, gdje se precizno određuje broj delegata svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset kantona.

Ustavni sud BiH ocjenio kako spomenute odredbe izbornog zakona nisu u skladu s natkrovljujućim ustavnim principom konstitutivnosti naroda, jer konstitutivnim narodima ne omogućavaju izbor njihovih legitimnih predstavnika u Dom naroda, čime se krši i princip o jednakopravnosti naroda.

To je bilo moguće jer postojeći Izborni zakon nije omogućio da konstitutivni narodi budu proporcionalno predstavljeni, što najbolje ilustruje primjer da se iz Bosansko podrinjskog Kantona u kojoj prema popisu stanovništva živi 23 Hrvata birao jedan delegat u Hrvatski klub federalnog Doma naroda, kao i iz Posavskog kantona u kojem živi skoro 40.000 Hrvata.

S obzirom da se nije ušlo u izmjene izbornog zakona u BiH, a prema zahtjevu hrvatskog naroda, jer postoje odredbe zakona koji regulišu način izbora te konstituisanje Doma naroda FBiH, a samim tim i izvršnu vlast u Federaciji i u BiH, svi se boje nemogućnosti funkcionisanja državem, moguće krize, te zamrzavanjem stanja u kome niko neće biti zadovoljan.

Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH izjavio je povodom ove situacije kako se cijela BiH može pretvoriti u “slučaj Mostar” gdje je posljednji put birana lokalna vlast 2008. godine, a zbog nemogućnosti dogovora hrvatskih i bošnjačkih stranaka u vezi sa načinom biranja.

Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora posebno su nezadovoljne stanjem u BiH nakon Komšićeve najave da će se ponovo kandidovati za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Najnovija apelacija

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto dostavila je Ustavnom sudu BiH novu apelaciju kojom je osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan izaslanik iz svakoga naroda.

To je identično ranijoj odluci Ustavnog suda u apelaciji Bože Ljubića kojom je potvrđeno kako je na taj način ranije bilo moguće da Bošnjaci nadglasavaju Hrvate.blokade države

SDP BiH ovu apelaciju smatra scenarijem blokade države.

Ističu da je ovim potezom HDZ BiH otvorio mogućnost da se pred Ustavnim sudom BiH osporavaju razne odredbe Ustava FBiH, ali i Ustava RS pa čak i pojedini aneksi samog Dejtonskog sporazuma.

“Svi u BiH moraju biti svjesni posljedica do kojih ovo može dovesti. Jasno je kako HDZ i na ovaj način pravi alibi za svoj scenario blokade države, kada im se ne svide izborni rezultati u oktobru 2018. godine i nastojanje da se uruši demokratski poredak. Krajnje je vrijeme, stoga, da prestane blokada Parlamenta FBiH, te sazove i održi vanredna sjednica na kojoj bi se razmatrao prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, koji su zajednički predložili SDP i DF”, saopštio je predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić.

Federacija BiH u krizi do izbora?

A da je situacija u zemlji i više nego alarmantna pokazuje nemogućnost usvajanja budžeta u Federaciji BiH, a Hrvatski narodni sabor neće se protiviti ako predsjednik Federacije Bih Marinko Čavara osluči raspustiti Parlament FBiH, a što bi moglo dovesti do institucionalne krize sve do izbora u oktobru, jer u Bih ne postoje vanredni parlamentarni izbori.

U HNS-u smatraju da Čavara sam treba donijeti odluku o raspuštanju Parlamenta Federacije BiH ukoliko to želi, odnosno ukoliko smatra da će na taj način biti odblokirani procesi, prenosi danas Klix.ba

Srbi bez interesa, Bošnjaci smatraju da se ide na treći entitet!

Republika Srpska tradicinalno je nezainteresovana za događanja u vezi sa Željkom Komšićem a posebno za odnose između Hrvata i Bošnjaka u federaciji BiH.

Bošnjačke političke stranke smatraju da hrvatski prijedlog ide u pravcu produbljivanja nacionalnih podjela i diskriminacije u zemlji te da se njime na mala vrata uvodi „treći entitet“

Zavrzlame i izbori

Teško je zdravorazumski obuhvatiti sve zaškoljice nakaradno postavljenog političkog sistema u BiH a koji bi trebao zadovoljiti sve kriterijume izbornog procesa, pritom računajući na etničku zastupljenost te legitimnost i legalnost izabranih predstavnika.Praksa najbolje pokazuje d aje to skoro pa nemoguće.

Ako ovako posmatramo izborni zakon, te aktivno i pasivno pravo da neko bude biran i da bira, stvarna konstitutivnost naroda u BiH ne postoji. To je, na kraju krajeva, potvrdila i presuda Suda u Štrazburu po predmetu Finci – Sejdić. Jedan dio građana se ne može kandidovati na funkcije Predsjedništva BiH jer nisu iz reda jednog od tri naroda kojima Ustav daje to pravo.

Na presudu Sejdić-Finci dana se gleda kao na film u kojem glume samo sporedni glumci. Jer kod nas prolaze samo filmovi u kojem glavnu ulogu imaju Bošnjaci, Srbi, Hrvati…ili Željko Komšić.

Buka

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here