Kravlje ludilo bolest živčanog sustava goveda
Bolest kravlje ludilo ili goveđa spongiformna encefalopatija (GSE) je kronična bolest živčanog sustava.
Inficiranost kod stoke u Velikoj Britaniji ovom fatalnom neurodegenerativnom bolešću prvi put je zabilježena 1985. godine.
Ljudi se ne mogu zaraziti bolešću kravljeg ludila nego obolijevaju od bolesti nove varijante Creutzfeldt-Jakobove bolesti (nvCJB) za koju se smatra da se ljudi mogu zaraziti ako konzumiraju zaražene prehrambene proizvode (govedinu zaraženu s GSE).
Kravlje ludilo bolest je koja ima dugotrajni period inkubacije i patološke promjene u mozgu do te mjere da tkivo živčanog sustava postaje nalik spužvi.
Postoje istraživanja koja upućuju na povezanost bolesti kod stoke GSE i ljudskih bolesti nvCJB. Pojava kravljeg ludila u Velikoj Britaniji dogodila se jer su zbog porasta cijene soje i ribljeg brašna, goveda počeli hraniti mesno koštanim brašnom dobivenim jednim dijelom iz klaoničkih otpada zaraženih životinja, ovaca i goveda.
Ljudi se mogu razboljeti s nvCJB ako jedu meso i mesne prerađevine zaražene životinje, osobito mozak, iznutrice i leđnu moždinu (također mljevene proizvode poput hamburgera ili kobasica).
Za sada nije dokazano da kod konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda nema rizika od zaraze. Uzročnici bolesti su prioni, čestice sitnije nego virusi, a izgrađene su od vrlo otpornih bjelančevina.
Koje simptome ima kravlje ludilo
Simptomi koje imaju životinje koje imaju kravlje ludilo jesu nervoza, dezorijentiranost ili agresivno ponašanje, abnormalno držanje, problemi s koordinacijom, smanjena proizvodnja mlijeka, gubitak težine unatoč normalnom teku.
Period inkubacije ove bolesti je dug, a traje od dvije do osam i više godina. Kravlje ludilo se može prenijeti i s oboljele krave na tele.
Simptomi se sve više pogoršavaju dok životinja ne ugine odnosno ne bude uništena. Vrijeme trajanja bolesti od simptoma do završne faze je od dva tjedna do šest mjeseci.
Ljudi oboljeli od nove varijante Creutzfeldt-Jakobove bolesti, s pretpostavkom konzumiranja mesa goveda zaraženih kravljim ludilom, imaju rane psihijatrijske simptome, depresije, zaboravnost, bezvoljnost, umor, gubitak koordinacije, poremećaje spavanja, grčeve u mišićima, probleme vida i sluha, napad agresivnosti i bjesnila, dolazi do demencije.
Među do sada oboljelima najveći je broj adolescenata, bolest se pojavljivala kod ljudi uglavnom ispod 55 godina života.
Bolest je izuzetno teška, bolesnici se muče sve dok ne završe u komi, u roku od jedne do dvije godine nakon što se pojave prvi simptomi nastupa smrt, najčešće od upale pluća.
Dijagnoza i kako se liječi kravlje ludilo
Dijagnoza bolesti “kravlje ludilo” postavlja se pretragom tkiva mozga životinje laboratorijskim tehnikama, odnosno kod nas se uzorak tkiva mozga zaklanih goveda starijih od 30 mjeseci šalje na analizu u specijalni laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta, također se uzorci uzimaju i od uvozne govedine.
Što se tiče dijagnoze Creutzfeldt-Jakobove bolesti (nvCJB) kod ljudi ista je moguća preko biopsije mozga odnosno pregleda tkiva mozga, zatim putem EEG-a, a radi se i pregled cerebrospinalne tekućine.
U posljednje vrijeme rade se analize dijela tkiva tonzila (krajnika). Biopsija mozga predstavlja rizični oblik dijagnostike.
Lijek za kravlje ludilo kod goveda ne postoji, niti postoji lijek za ljude za nvCJB. Postoje samo različite metode ublažavanja simptoma i olakšavanje teškog stanja pacijenata, koriste se opijatni lijekovi za olakšavanje bolova i lijekovi protiv grčenja mišića.
Na žalost za sada oko 90% oboljelih ljudi umire tijekom jedne godine.
Najvažnije u suzbijanju ovih bolesti i kod životinja i kod ljudi je preventivno praćenje uzoraka mesa govedine, najbitnije da svi proizvođači i uzgajivači goveda provode mjere prijavljivanja goveda nadležnim institucijama, osobito onih uvezenih.
Bolest ludih krava
Krvlje ludilo, poznato i kao bolest ludih krava, znanstveni naziv joj je bovina spongiformna encefalopatija (BSE), rijetka je ali izuzetno ozbiljna bolest koja pogađa središnji živčani sustav goveda. Otkrivena osamdesetih godina prošlog stoljeća, bolest je izazvala veliku zabrinutost u javnosti i poljoprivredi, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je zabilježen najveći broj slučajeva.
Bolest ludih krava uzrokuje promjene u strukturi mozga goveda, čineći ga spužvastim, što dovodi do postupnog pogoršanja mentalnih i fizičkih funkcija životinja. Zaražena goveda pokazuju promjene u ponašanju, gubitak koordinacije i težine, te na kraju postaju nepokretna prije smrti. Bolest je neizlječiva i uvijek fatalna.
Izvor i način širenja BSE-a još uvijek nisu potpuno razjašnjeni, ali se smatra da je jedan od glavnih faktora prenošenja bolesti korištenje kontaminirane stočne hrane. U prošlosti je bilo uobičajeno koristiti preradu životinjskih ostataka za proizvodnju hrane za stoku, što je omogućavalo prijenos infektivnih agenasa između životinja.
Nakon širenja bolesti, stroge mjere kontrole uvedene su kako bi se spriječilo korištenje životinjskog proteina u hrani za goveda.
Bolest ludih krava nije samo životinjski problem; ona ima i značajne implikacije za ljudsko zdravlje.
Varijanta Creutzfeldt-Jakobove bolesti (vCJD) smatra se ljudskom verzijom BSE-a, prenosivom konzumacijom zaraženih dijelova goveda, posebno mozga i kralježničke moždine. Iako su slučajevi vCJD-a rijetki, njihovi su učinci devastirajući, dovodeći do brzog mentalnog i fizičkog propadanja, a na kraju i smrti.
Borba protiv bolesti ludih krava uključivala je niz međunarodnih i nacionalnih mjera. U mnogim zemljama provedene su sveobuhvatne strategije nadzora i kontrole kako bi se identificirale i uklonile zaražene životinje.
Također, implementirane su stroge regulative u vezi s proizvodnjom i preradom životinjske hrane. Ove mjere rezultirale su znatnim smanjenjem broja slučajeva BSE-a.
Osim regulatornih mjera, istraživanja bolesti ludih krava nastavljaju se u cilju boljeg razumijevanja uzroka i mehanizama širenja bolesti. Znanstvenici također rade na razvoju testova za ranu detekciju BSE-a u goveda, što bi moglo pomoći u sprječavanju širenja bolesti na ljudi.
Iako su slučajevi bolesti ludih krava znatno smanjeni, važno je ostati oprezan. Potrošači se savjetuju da obrate pozornost na informacije o podrijetlu i obradi mesa koje konzumiraju. Također, nastavak nadzora i istraživanja ključan je za sprječavanje ponovnog izbijanja bolesti i zaštite javnog zdravlja.
U zaključku, bolest ludih krava predstavlja značajan izazov za poljoprivrednu industriju i javno zdravstvo.
Iako su poduzete mjere uvelike smanjile rizik od BSE-a, kontinuirana budnost, istraživanje i edukacija ostaju neophodni u borbi protiv ove opasne bolesti.
Preporučujemo da pročitate:
- Pancef lijek – Kako piti i za šta se koristi?
- Kineski kalendar začeća
- Šta je Hipermangan?
- Šta je kreatin, kako djeluje i koje su nuspojave?
- Omega 3 masne kiseline – Zašto su zdrave?
- Poremećaj prilagodbe – Sve što trebate znati