Giovanni Sponza: Želimo zaustaviti normalizaciju fašizma

Glavni tajnik IDS-a Giovanni Sponza saborski je zastupnik i gradonačelnik Rovinja. Uoči izbora u najvećoj istarskoj stranci i najjačoj regionalnoj stranci u Hrvatskoj, za Novosti govori o zakonskom prijedlogu koji je njegova stranka uputila u saborsku proceduru, a tiče se, između ostalog, ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’. IDS, koji Istrom vlada poštujući njenu antifašističku tradiciju i prava svih manjina koje tamo žive, traži da se korištenje pozdrava pod kojim je u NDH proveden holokaust i vršen genocid nad Srbima kažnjava kaznom zatvora.

Piše: Saša Kosanović

Prijedlog IDS-a da se snažnije sankcionira isticanje i propagiranje ustaških, fašističkih i nacističkih simbola izazvao je pažnju javnosti. Tražite zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci do dvije godine. Zašto mislite da je došlo vrijeme za to?

U saborsku proceduru uputili smo prijedlog zakona kojim će se, po uzoru na razvijene europske demokracije, zabraniti i propisno kažnjavati propagiranje nacističkog, fašističkog, a time i ustaškog režima te njihovih simbola i parola, poput pozdrava ‘Za dom spremni’. Svako isticanje tih simbola i parola postaje kazneno djelo, čime želimo zaustaviti normalizaciju fašizma u hrvatskom javnom prostoru. Želimo u hrvatski pravni sustav uvesti zakonske odredbe kakve već postoje ili su u zakonskoj proceduri u europskim zemljama koje imaju slično povijesno nasljeđe, poput Njemačke i Italije koje su se jasno odredile prema nacizmu i fašizmu. Vrijeme je da i Hrvatska to učini. Pravna labavost i odbijanje ključnih institucija da se prema ustaškom režimu jasno i odlučno odrede doveli su do toga da su veličanje ustaštva i relativizacija naše povijesti postali nešto što je društveno prihvatljivo. Cilj ovog zakona je zaustaviti normalizaciju fašizma u hrvatskom javnom prostoru, jer toleriranje ustaške simbolike dugoročno znači samo jedno – pobjedu isključivosti, šovinizma i kapitulaciju liberalne demokracije. Stoga, ovo je prije svega civilizacijsko pitanje.

Zvižduci u Pazinu

Kako komentirate polemiku oko ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ i osnivanja povjerenstva koje bi nas valjda trebalo educirati u vezi njega?

Vaše pitanje je ujedno odgovor. Veliki problem politike u Hrvatskoj je taj što ne postoji odlučnost i snaga donošenja odluka. Zrela društva i države nedvosmisleno su se i jasno odredili prema nacizmu i fašizmu, a kod nas se danas, 70 godina nakon rata, osniva povjerenstvo koje tek treba raspravljati o tome je li nacistički, fašistički, a time i ustaški režim bio zločinački, je li NDH bila zločinačka država i je li time pozdrav ‘Za dom’ bio zločinački pozdrav. O čemu se tu ima raspravljati? Teško je shvatiti odbijanje institucija da se po tom pitanju jasno i odlučno odrede. Ponovit ću, najveći problem u svemu tome je što se ta ustaška retorika normalizira u javnom prostoru. To je retorika mržnje i nasilja i ne znam tko može biti protiv sankcioniranja takvog tipa mržnje i isključivosti.

Spomen-ploča poginulim HOS-ovcima premještena je iz Jasenovca u Novsku, nakon pregovora u kojima su ministri sjedili nasuprot deklariranom ustaši Marku Skeji. Kako komentirate te događaje i mislite li da je pronađeno dobro rješenje?

Premještanje ploče s ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’ iz Jasenovca na drugu lokaciju je najbolja lustracija te opasne normalizacije o kojoj govorim. Kako građani trebaju shvatiti taj potez? Da je taj pozdrav prihvatljiv svugdje osim u Jasenovcu? Imali smo priliku konačno riješiti problem veličanja ustaštva, zatvoriti tu priču i okrenuti se drugim, važnim pitanjima, poput teškog gospodarskog i socijalnog stanja koja traže sadržajna i održiva rješenja. Umjesto toga, temeljne europske vrijednosti, ali i vrednote hrvatskog Ustava poput antifašizma, u Hrvatskoj su postale dio političke trgovine.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nedavno je u Pazinu naišla na kritike, kada je na svoj način interpretirala Pariški mirovni ugovor. Mislite li da se može govoriti o oslobađanju Istre u Drugom svjetskom ratu bez spominjanja tisuća poginulih partizana i maršala Tita, a isticati samo ulogu Katoličke crkve?

Bio sam u proteklih dvadeset godina na brojnim svečanostima na kojima su bili nazočni državni predstavnici različitih političkih opcija i nikome se nije zviždalo. Bio sam prisutan i u Pazinu na svečanoj sjednici i na zvižduke gledam iz druge optike, kao izraz šireg revolta vezanog uz postojeća društvena, socijalna, ekonomska i druga događanja u državi. Izražavam žaljenje što se takvo što dogodilo i moj je stav da kada se nekome odaje priznanje, onda se ne smije zaboraviti ni na koga. I sudionici NOB-a i istarsko svećenstvo odigrali su važnu ulogu i pridonijeli pripojenju matici zemlji njenih prodanih dijelova.

Kako komentirate promjenu naziva Trga maršala Tita u Zagrebu? Kako Tito stoji u Istri i ima li inicijativa da se njegovo ime briše s istarskih ulica?

Iskoristit ću ovu priliku da istaknem ono što bi svima trebalo biti poznato – za slobodu Istre i njenih stanovnika stradale su tisuće nevinih ljudi. Zahvaljujući toj borbi Istra je danas sastavni dio Republike Hrvatske. Zbog svih tih razloga Josip Broz Tito ima zasluženo mjesto u svim gradovima u Istri i nećemo dopustiti da se vrijednosti antifašističke borbe, a time i Tita potjeraju s imena ulica i trgova. Istra je danas prepoznata kao slobodna, otvorena, multietnička, višejezična i vrlo tolerantna zajednica, a antifašizam je jedan od ključnih elemenata našeg identiteta. Žao mi je što je Zagreb tako brzo ustuknuo pred političkim ucjenama.

Španjolska vlada je pogriješila

Ekstremna desnica najavljuje referendum kojim želi ograničiti prava nacionalnih manjina i izmijeniti izborni zakon. Što mislite o toj inicijativi?

Ograničavanje nečijih prava, a posebice prava manjina, dijametralno je suprotno onom što rade ostale, razvijene zemlje Europske unije, kojima Hrvatska teži. Gledam na to kao na provokaciju, odnosno kao na populistički performans predstavnika radikalne desnice. Nadam se da naše parlamentarne stranke imaju dovoljno razuma da na to ne nasjednu.

Kako komentirate novi Zakon o braniteljima, čiji broj i dalje raste? Zakonom je predviđeno izdvajanje do jedan posto iz lokalnog proračuna za braniteljske udruge. Koliko je to novca kada je primjerice Pula u pitanju?

I do sada su gradovi i općine u Istri financirali braniteljske udruge i branitelje kroz brojne programe i ciljano se za to izdvajaju proračunska sredstva. Međutim, kontinuirano prebacivanje obaveza s državne na lokalnu razinu postaje sve teže financijski održivo, jer obaveze ne prati dodjela potrebnih financijskih sredstva lokalnim zajednicama.

Nedavno je SDP-ov zastupnik Nenad Stazić spomenuo odcjepljenje Istre u kontekstu vijesti iz Katalonije. Naišao je na kritike iz HDZ-a, ali i vlastite stranke. Kako komentirate njegovu izjavu?

IDS ima svoj program koji je svima javno dostupan. Što se tiče pozicije Istre u ovom kontekstu, naša politička platforma je da Istra bude regija s visokim stupnjem financijske autonomije, po uzoru na regije u visokorazvijenim zemljama, kao što su primjerice Friuli-Venezia Giulia ili Trentino-Alto Adige koje su u sastavu Republike Italije.

Kakav je vaš stav prema mogućnosti proglašenja nezavisnosti Katalonije? Mislite li da bi Istra trebala dobiti veću autonomiju u okviru Hrvatske i ako da, kako bi ta autonomija trebala izgledati? Poznato je da malo novca od turizma ostaje u Istri.

Smatram da rješenje koje želi većina Katalonaca treba postići isključivo pregovorima i u okviru mirnih napora i razuma. Policijsko nasilje, koje je IDS među rijetkima osudio, imalo je nevjerojatan mobilizacijski učinak. Španjolska vlada je napravila veliku pogrešku. Ponovit ću da je naša politička platforma da Istra bude regija s visokim stupnjem financijske autonomije, kako bi se o novcu koji su građani Istre svojim radom i odricanjem zaradili odlučivalo u Istri. Hrvatska uporno, više od dva i pol desetljeća forsira model rigidne centralizacije koji ne daje rezultate. Držim da nije grijeh dati mogućnost da lokalne zajednice, a time i regije preuzmu na sebe odgovornost kako bi brže i efikasnije unaprijedili standard svojih građana.

Zašto se protivite uvođenju poreza na nekretnine?

Iz više razloga. Kao prvo, nije ovdje riječ, kao što smo imali priliku čuti, o lošoj komunikaciji nadležnih u Vladi, već o sadržaju politike. Kao drugo i jako važno, ne možete uvesti porez na nekretnine bez da ste uvažili cjelokupan kontekst: da građani Hrvatske imaju niža primanja, da umirovljenici i mladi imaju drastično niži životni standard u odnosu na druge zemlje Europske unije itd. Osim toga, u Hrvatskoj više od 90 posto građana živi u nekretninama u svojem vlasništvu u koje su desetljećima ulagali. Velik dio nekretnina na našim prostorima još uvijek nije stvar luksuza nego egzistencije. I kao treće, ova Vlada ima politiku krpanja proračuna na teret građana, a da pritom nije pogledala kojim resursima sama raspolaže. Prije svega mislim na državnu imovinu koja trune, a koja bi državi donijela nova radna mjesta, nove prihode i druge pozitivne učinke.

Novosti