S vrelim ljetnim danima povećava se izloženost UV zrakama te je potrebno zaštititi cijeli organizam.
To se posebno odnosi na osjetljive organe poput očiju, ali i na kožu, naš najveći organ. Zato je važno znati koja je najbolja njega kože tokom ljeta.
Kožu bismo trebali njegovati prirodnim pripravcima tijekom cijele godine i tako joj jačati otpornost i zdravlje.
Tijekom povećanog izlaganja sunčevim zrakama možemo se zaštititi biljnim uljima koja posjeduju blagi ili srednji zaštitni (SPF) faktor.
Pritom je bitno spomenuti da se ne bismo smjeli izlagati jakim sunčevim zrakama od 11 do 17 sati pa ako u to vrijeme boravimo u prirodi, trebali bismo biti u hladu.
To je i razumljivo jer je tada ionako prevruće za boravak na suncu.
Razlog više za izbjegavanje sunčanja u to vrijeme je da u prirodnoj kozmetici ne postoji tvar koja bi potpuno zaštitila kožu od štetnog učinka sunčevih zraka.
Ipak, umjereno izlaganje sunčevim zrakama korisno je za organizam, poštujemo li mjere zaštite.
Pod utjecajem UV zraka u našoj se koži sintetizira vitamin D ili kalcifiterol, koji se često naziva vitaminom Sunca.
Vitamin D ima antirahitični učinak jer s paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju iona kalcija u krvi. No treba znati da je izlaganje suncu tri puta na tjedan po deset minuta sasvim dovoljno za stvaranje potrebne količine vitamina D.
Vitamin D može se unositi i hranom, a puno vitamina D sadrže ribe, meso, mliječni proizvodi, žumanjak jajeta i gljive.
Ultraljubičasto zračenje dijeli se na UVA (400 do 315 nm), UVB (315 do 280 nm) i UVC (< 280 nm). U ozonskom sloju atmosfere apsorbiraju se UVC zrake, a s obzirom na to da je on oštećen, ne pruža uvijek zaštitu od UVC zraka. UVA i UVB zrake prodiru kroz vanjski sloj kože i mogu izazvati oštećenja poput opeklina, alergije i raka kože.
Osobito su opasne UVA zrake jer, za razliku od UVB zraka, ne uzrokuju opekline kao vanjsko upozorenje da smo pretjerali sa sunčanjem već prodiru u dublje slojeve kože i oštećuju je na staničnoj razini, što povećava opasnost od raka kože.
UVB zrake također mogu izazvati rak kože zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože, a izazivaju opekline i starenje kože.
Postoji nekoliko biljnih ulja i maslaca koji posjeduju zaštitni faktor protiv štetnosti sunčevih zraka. Svi oni njeguju kožu svojim visokovrijednim sastojcima, a neki od njih djeluju i kao antioksidansi smanjujući opasnost od oštećenja stanica i raka kože.
Shea (karitê) maslac, mandingo (Butyrospermum parkii)
Shea maslac dobiva se iz plodova stabla visokog 20 metara koje raste u afričkim savanama. Jedno stablo daje dvadeset kilograma plodova u kojima je četiri kilograma koštica iz kojih se dobiva jedan i pol kilogram maslaca.
U Africi se shea maslac upotrebljava za njegu kože i u kulinarstvu. Odlično štiti od isušivanja pa ga afričke žene naveliko upotrebljavaju za njegu osjetljive kože dojenčadi.
Najveći potrošač shea maslaca je industrija čokolade.
Shea maslac sadrži puno neosapunjivih tvari, a to su uglavnom esteri cimetne kiseline kojih ima oko 4 posto, ali samo u hladno prešanom i nerafiniranom maslacu. Upravo ti spojevi upijaju UV zrake pa se nerafinirani shea maslac upotrebljava u kozmetici za sunčanje.
Osim tih spojeva, shea maslac sadrži od 36 do 50 posto stearinske kiseline te od 40 do 50 posto oleinske kiseline. Zbog toga što sadrži zasićene masne kiseline, shea maslac stajanjem stvara male grudice, što se pogrešno tumači kao kvarenje maslaca.
Te grudice lako se rastope u dodiru s toplinom kože.
Shea maslac pogodan je za upotrebu kod svih tipova kože i svih dobnih skupina, a preporučuje ga se dodati u kozmetiku za sunčanje jer, osim od isušivanja, štiti i od UVB zraka. Uz to, SPF mu je od 6 do 8.
Shea maslac može se otopiti u parnoj kupelji i u njega dodati dvostruka količina drugih biljnih ulja koja štite kožu od sunčevih zraka.
Ako se želi dobiti ulje koje ima jaču SPF zaštitu, shea maslac treba pomiješati s uljem čileanske maline ili lješnjaka, a manji SPF faktor ima mješavina sa sezamovim uljem.
U mješavinu se još može dodati i macerat mrkve i/ili ulje pasjeg trna koji će je obogatiti beta karotenom.
Dobivenu mješavinu najbolje je držati u tamnoj staklenoj bočici i nanositi na kožu više puta tijekom sunčanja.
Čileanska malina (Rubus idaeus)
Ulje sjemenki maline apsorbira UVB i UVC zrake, a zbog povoljnog omjera dviju esencijalnih masnih kiselina vrlo je hranjivo za kožu.
Zbog toga se koristi kao srednja zaštita, SPF od 25 do 50, od sunčevih zraka. Također, ulje čileanske maline sadrži 570 mg vitamina E na 100 g, pa djeluje kao dobar antioksidans.
Ima izraženo protuupalno djelovanje i koristi se kod svih tipova kože, osobito protiv bora, strija, ekcema i dermatitisa. Korisno je i u njezi kose kojoj daje mekoću i hrani vlasište.
Čileanski lješnjak (Gevuina avellana)
Iako se naziva “lješnjak”, ta biljka nije srodnik europskog lješnjaka. Čileanski lješnjak je zimzeleno stablo s tamnocrvenim plodovima koji dozrijevanjem postaju crni. Plodovi su jestivi i sadrže 49 posto ulja.
Ulje čileanskog lješnjaka ima SPF od 10 do 30 i koristi se u kozmetici za sunčanje. Sadrži visok udio tokotrienola, tvari sličnih vitaminu E, koje djeluju kao prirodni antioksidans, poželjan za njegu kože, pogotovo kod sunčanja.
Uz to, ulje čileanskog lješnjaka koristi se za njegu suhe i mješovite kože. Brzo se upija te omekšava i hrani kožu.
Poželjno ga je miješati s uljem čileanske maline kao i s uljima bogatim beta karotenom poput pulpe pasjeg trna ili macerata mrkve.
Sezamovo ulje (Sesamum indicum)
Sezam se danas često koristi u prehrani, a postoji svijetlo i tamno sezamovo ulje. U kozmetici se koristi isključivo hladno prešano ulje sezama svijetle boje, dok se tamno ulje dobiva od prženih sjemenki sezama i daje izvrstan okus različitim jelima.
Ulje sezama bogato je linolnom kiselinom i spojevima koji su dobri antioksidansi poput sezamola. Važno je znati da je to ulje alergeno pa treba pripaziti kod osoba sklonih alergijama.
Hladno prešano ulje sezama cijenjeno je u ajurvedi i smatra se da čisti organizam. Ima SPF 4, a kako je pristupačne cijene, dobar je izbor za kozmetiku za sunčanje kada je koža već blago potamnjela.
Nedavna istraživanja pokazuju da hladno prešano ulje sezama u kombinaciji s eteričnim uljem smilja može biti dobra zaštita od oštećenja stanica nastalih pretjeranim izlaganjem sunčevim zrakama.
Ulje sezama izvrsno je za dobivanje macerata, naprimjer macerata korijena mrkve.
Macerat korijena mrkve (Daucus carota)
Macerat mrkve jedan je od najpoznatijih macerata za njegu kože prije, tijekom i nakon sunčanja.
Ima visok sadržaj karotenoida, posebno beta karotena, koji sprečavaju oštećenja kože izazvana UV zrakama. Uz to, macerat mrkve smanjuje reakcije fotoosjetljivosti i pomaže bržem tamnjenju kože.
Macerat mrkve možete izraditi i sami od mrkve iz biološkog uzgoja. Korijen mrkve se nariba i prosuši. Staklenka se napuni prosušenim korijenom mrkve i prelije hladno prešanim uljem sezama, suncokreta, badema ili sjemenki marelice.
Staklenka se ostavi na toplom mjestu dva tjedna, a potrebno je povremeno protresti sadržaj. Dobiveni macerat treba procijediti kroz gazu i isisavanjem uz pomoć gumene cjevčice izbaciti vodu, ako se pojavila u ulju.
Macerat korijena mrkve treba čuvati u tamnoj staklenoj boci i upotrijebiti ga u roku od godinu dana.
Iznimno je bogat β-karotenom pa je intenzivne narančaste boje.
Zato ga u pripravcima treba koristiti u manjoj količini, a dobro je, kako ne bi obojio odjeću, papirnatim ručnikom upiti višak s kože.
Ulje pasjeg trna (Hippophae rhamnoides)
Iz biljke pasji trn moguće je dobiti dva biljna ulja: ulje pulpe ploda i ulje sjemenki.
Ulje pulpe pasjeg trna snažne je crvene boje i jedno je od ulja najbogatijih karotenoidima, a bogato je i palmitoleinskom kiselinom.
Bogatstvo karotenoida čini ga idealnim uljem za njegu kože izložene UV zrakama, a palmitoleinska kiselina koju sadrži izvrsna je za njegu zrele kože.
To se ulje zbog intenzivne boje koristi u kapima: na 10 ml nekoga drugoga biljnog ulja dovoljno je dodati od 5 do 10 kapi ulja pulpe pasjeg trna.
Ulje sjemenki pasjeg trna sadrži puno polinezasićenih masnih kiselina, poput alfa-linolenske kiseline.
Sadrži i visoku koncentraciju protuupalnih karotenoida i tokoferola. Vrlo je korisno protiv bora i za regeneraciju kože, a uz to smiruje upaljenu kožu.
Pomoć nakon sunčanja
Kako bi nam pomogla da nahranimo i njegujemo kožu te smanjimo štetne posljedice izlaganja UV zrakama, aromaterapija nudi pomoć i nakon sunčanja.
Za vraćanje vlage u kožu najbolje je koristiti hidrolate. Hidrolati su biljne vodice nastale kao koprodukt destilacije pri dobivanju eteričnih ulja.
Najprikladniji hidrolati nakon sunčanja su hidrolati prave lavande, širokolisne lavande, hamamelisa, paprene metvice, stolisnika te njemačke i rimske kamilice.
Svi su ti hidrolati, osim širokolisne lavande i paprene metvice, sigurni i za primjenu i kod djece. Po želji, u 100 ml hidrolata po izboru ili mješavine spomenutih hidrolata, može se staviti jedna čajna žličica biljnog glicerola koji će dodatno ovlažiti kožu.
U hidrolate se može stavljati i aloje vera (lat. aloe) koja iznimno dobro smiruje nadraženu kožu.
Aloja vera može se upotrijebiti kao gel iz samog lista aloje vere, a tada ju je potrebno konzervirati prirodnim konzervansom poput ekstrakta sjemenki grejpa.
Jedno od najboljih ulja za njegu tijela nakon sunčanja je macerat gospine trave (kantariona), koji se, unatoč uvriježenoj praksi u našim primorskim krajevima, smije nanositi isključivo nakon sunčanja jer je fototoksičan.
Naime, taj macerat izniman je za njegu kože, ali se nakon nanošenja na kožu ne smijemo izlagati suncu najmanje 12 sati.
Od gospine trave može se raditi vrlo kvalitetan domaći macerat tako da se biljni materijal potopi u ulju i nekoliko tjedana ostavi na toplom mjestu.
Najbolje je cvjetove brati ujutro za sunčanog dana, kad nestane rosa, a treba ih sabirati u platnene vreće kako bi što manje bili izloženi vlazi.
Najkvalitetniji macerat dobiva se od samih cvjetova gospi ne trave sa što manje dijelova stabljike i listova. Cvjetove treba prosušiti u hladu na platnenoj podlozi jedan dan i očistiti od kukaca.
Uljni macerat radi se tako da se čista staklenka do 3/4 napuni prethodno pripremljenim cvjetovima odabrane biljke.
Cvjetovi se malo izgnječe i sabiju u staklenci, a zatim se preko njih prelije odabrano hladno prešano biljno ulje.
Staklenka se poklopi i ostavi na suncu do 7 tjedana. Povremeno je poželjno protresti staklenku kako bi se ljekovite tvari što bolje otopile u ulju.
Dobiveni macerat treba dobro procijediti kroz dvostruki sloj gaze te istisnuti iz biljnog materijala što više ulja. Ako se pojavi vodeni sloj, potrebno ga je maknuti uz pomoć gumene cjevčice.
Tako pripremljen macerat prelije se u čiste boce od tamnog stakla i čuva na hladnom i tamnom mjestu.
Rok trajanja macerata je oko godinu dana, a macerat je stabilniji doda li se u njega ulje pšeničnih klica koje djeluje kao antioksidans.
U prirodi se trebamo znati štititi od nepovoljnih utjecaja kao što su UV zrake, a ako smo mudri, u prirodi ćemo pronaći biljke i ulja koji nam pomažu u tome.
Konačan rezultat je zdrava i blago preplanula koža, koja je odraz pažnje koju poklanjamo njezi našeg organizma i koži kao najvećem organu.
Preporuka
- Bolesti hipofize – uzrok, simptomi, liječenje
- Kako usporiti starenje kože i nastanak bora?
- Šta je kreatin, kako djeluje i koje su nuspojave?
- Engleska – 15 najljepših destinacija u Engleskoj
- Kako kupovati avionske karte ove jeseni?