U nastavku pročitajte sažetak knjige Zašto se debljamo i saznajte sve što vas zanima o procesu debljanja i gubljenja viška kilograma
Odgovor na pitanje “Zašto se debljamo” nije tako jednostavan. Prošlo je dosta vremena otkako se povela rasprava o tome što nas deblja – kalorije ili ugljikohidrati.
Često se činilo da se te rasprave vode o religijskom, a ne o znanstvenom pitanju. Toliko različitih sustava vjerovanja ulazi u pitanje što čini zdravu prehranu, da je glavno pitanje – Zašto se debljamo? izgubljen na putu.
Zasjenili su ga etički, moralni i sociološki aspekti koji su sami po sebi vrijedni rasprave i nemaju nikakve veze sa samom znanošću. Stoga im nema mjesta ni u samom istraživanju – smatra spisateljica.
[adinserter block=”8″][adinserter block=”7″][adinserter block=”6″][adinserter block=”5″][adinserter block=”4″][adinserter block=”3″][adinserter block=”2″][adinserter block=”1″]
Znanost jasno pokazuje da hormoni, enzimi i faktori rasta reguliraju naše masno tkivo, kao što rade i sve ostalo u ljudskom tijelu.
Ne debljamo se jer se prejedamo – debljamo se zbog ugljikohidrata u prehrani. Znanost nam govori da je pretilost rezultat hormonske neravnoteže, a ne kalorijske neravnoteže.
Konkretno, stimulacija lučenja inzulina uzrokovana je konzumacijom lako probavljivih ugljikohidrata koji se nalaze u brašnu i šećeru, žitaricama, škrobnom povrću poput krumpira.
Ovi ugljikohidrati nas doslovno debljaju i tjeraju naše tijelo da skladišti masnoću, čineći naše tijelo još gladnijim.
Bez obzira jeste li rođeni s predispozicijom za debljanje ili ne, to je jednostavno izvan vaše kontrole.
Kako i zašto se debljamo?
Tu predispoziciju pojačavaju ugljikohidrati koje unosimo, njihova količina i kvaliteta. Pisac objašnjava da su ugljikohidrati ti koji određuju lučenje inzulina, što dodatno potiče nakupljanje tjelesne masti.
Ne debljaju se svi koji konzumiraju ugljikohidrate, ali za one koji jedu ugljikohidrati su krivi. Vrlo je jednostavno – što manje ugljikohidrata jedemo, bit ćemo mršaviji.
Usporedba s cigaretama također je prikladna. Ne dobije svaki dugogodišnji pušač rak pluća. Samo jedan od šest muškaraca i jedna od devet žena konzumira cigarete.
Ali za one koji razviju rak pluća, dim cigarete je daleko najčešći uzrok. U svijetu bez cigareta rak pluća bio bi rijetka bolest, baš kao što je nekad bio.
U svijetu s malo ugljikohidrata, pretilost bi također bila vrlo rijetko stanje.
Nije svaka hrana koja sadrži ugljikohidrate jednako deblja. To je bit. Hrana koja nas najviše deblja je ona koja ima najveći utjecaj na razinu šećera u krvi i inzulina.
To su koncentrirani izvori ugljikohidrata, posebno onih koje možemo brzo probaviti – sve od rafiniranog brašna (kruh, žitarice, tjestenina), tekućih ugljikohidrata (pivo, voćni sokovi i gazirana pića) i škroba (krumpir, riža i kukuruz).
Ova hrana preplavljuje krvotok glukozom. Diže se šećer u krvi – raste inzulin. Debljamo se. Nije iznenađujuće da se ova hrana dugi niz godina smatra jednostavno nezdravom.
Jasno je da se ljudi mogu prilagoditi širokom rasponu zdrave prehrane, od isključivo životinjske do pretežno, ako ne i isključivo, vegetarijanske.
Sve populacije koje su bile relativno slobodne od ove vrste bolesti imale su prehranu koja se sastojala od obilja povrća i voća i malo mesa.
Ispostavilo se da je ista hrana koju smatramo uzročnikom nedavnih bolesti (žitarice, mliječni proizvodi, pića, biljna ulja i preljevi, šećer i slatkiši) također potpuno nedostajala među populacijama lovaca i sakupljača, koji su se oduvijek smatrali zdravi ljudi.
Mnogi su istraživači istaknuli da su se bolesti pojavile kada su izolirane populacije počele jesti šećer i bijelo brašno. Ne čini li se kao dobra ideja uzeti u obzir da su šećer i brašno vjerojatno uzroci ovih tegoba?
U jednoj studiji, sudionicima na Atkinsonovoj dijeti savjetovano je da jedu onoliko hrane koliko žele, jedući velike količine crvenog mesa i zasićenih masnoća koje idu uz to.
Nakon takve dijete smršavili su, dodatno su im se smanjili trigliceridi i dodatno povećao HDL, dok se krvni tlak dodatno smanjio. Sve su to dobri pokazatelji.
Opisani rezultati dio su ove dijete koja je siromašna ugljikohidratima, a bogata mesom i zasićenim mastima. Iako su istraživači bili zabrinuti zbog rezultata ovog istraživanja, pokazalo se da za njim nije bilo potrebe.
Svaki dan je nova prilika da budemo bolji..
Ugljikohidrati debljaju, ali proteini i masti ne. Dijete s niskim udjelom masnoća imaju relativno visok udio ugljikohidrata.
Većina nas poznaje neke ljude koji kažu da su izgubili puno kilograma nakon što su slijedili dijetu s niskim udjelom masti.
Ne znači li to da se neki od nas debljaju jedući hranu bogatu ugljikohidratima, a zatim ponovno mršave kad je prestanu konzumirati?
[adinserter block=”8″][adinserter block=”7″][adinserter block=”6″][adinserter block=”5″][adinserter block=”4″][adinserter block=”3″][adinserter block=”2″][adinserter block=”1″]
A neki imaju slična iskustva s namirnicama koje su bogate mastima? Jednostavno rečeno – ljudi koji mršave tijekom dijete to čine jer ne jedu hranu bogatu ugljikohidratima, a ne zbog onoga što jedu.
Sasvim je moguće da se nikada ne bismo udebljali ili oboljeli od dijabetesa, ako nikada ne jedemo šećere, čak i ako se većina naše prehrane sastoji od škrobnih ugljikohidrata i brašna.
To bi objasnilo zašto neke od najsiromašnijih populacija svijeta žive na dijetama s visokim udjelom ugljikohidrata i ne debljaju se niti imaju dijabetes, dok druge nemaju te sreće.
Nejedući (ili barem ne), poput Japanaca i Kineza, bili su oni koji su tradicionalno jeli vrlo malo šećera. Kad se počnete debljati, ako želite zaustaviti proces i preokrenuti ga, ovi šećeri moraju biti prvi koji će otići.
Knjiga Zašto se debljamo
Ovo nije knjiga o dijeti, jer to nije dijeta o kojoj govorimo. Jednom kada prihvatite činjenicu da će vas ugljikohidrati – a ne prejedanje ili sjedilački način života – učiniti debelima, tada će se pojaviti ideja o “dijetama” za mršavljenje.
Sada su jedine teme o kojima vrijedi razgovarati kako najbolje izbjeći odgovorne ugljikohidrate – rafinirane žitarice, škrob i šećer – i što još možemo učiniti da maksimiziramo svoje zdravstvene dobrobiti.
Osnovna ideja: jedite koliko god želite namirnica poput mesa, ribe, peradi, jaja i lisnatog zelenog povrća.
Izbjegavajte škrob, žitarice i šećer i bilo što od njih (uključujući kruh, slatkiše, sokove, gazirana pića) i saznajte sami može li i koliko voća i povrća bez škroba (poput graška, artičoka i krastavaca) vaše tijelo tolerirati.
Ovo je bio sažetak knjige “Zašto se debljamo” autora Garyja Taubesa.
www.gospodindirektor.com
Preporuka
- Teretana za um
- Šta je ego? Kako ego djeluje na nas i naše okruženje?
- 10 najljepših gradića koje morate posjetiti u Turskoj za autentični doživljaj
- Kako se žuta groznica liječi?
- Platna lista: Da li je poslodavac dužan dati?