Šta je slabokrvnost – anemija?
Anemija ili slabokrvnost je stanje koje karakterizira nedostatak hemoglobina, odnosno nedostatak crvenih krvnih stanica koje prenose kisik iz pluća do svake stanice u tijelu.
Kada je prisutan mali hemoglobin, tada je tijelo slabo, posebno srce, središnji živčani sustav i mišići.
Veliki pad hemoglobina događa se usred gubitka krvi ili zbog razaranja crvenih krvnih stanica uslijed bolesti.
Riječ je o vrlo raširenom problemu, o čemu svjedoči podatak da je 30% svjetske populacije anemično.
Glavni uzroci anemije uzrokovani su različitim čimbenicima kao što su: nedostatak željeza, nedostatak vitamina B12, bolesti vezane uz koštanu srž, autoimune bolesti, gubitak krvi.
Ipak, najčešći oblik anemije je uzrokovan nedostatkom željeza u organizmu, uslijed neadekvatne prehrane.
Slabokrvnost se može podijeliti u 2 kategorije, nasljednu i stečenu. Najrizičnija skupina su djeca, adolescenti i trudnice u reproduktivnoj fazi.
S obzirom da je anemija vrlo rašireno stanje u populaciji i ima različite simptome, vrlo je važno prepoznati ih i znati koji su glavni uzroci.
Slabokrvnost simptomi
Simptomi povezani s anemijom ovise o dobi, stupnju anemije i vremenu razvoja, a kako postoji više oblika anemije, svaki će imati specifične karakteristike.
Deficijentna anemija nastaje zbog nedostatka željeza i čini je oko 90% slučajeva. Željezo je mineral koji se nalazi u mesu, mahunarkama i povrću koji pomaže u proizvodnji crvenih krvnih stanica i prijenosu kisika.
Megaloblastičnu anemiju uzrokuju niske razine vitamina B12 i folne kiseline koji su neophodni za živčani sustav.
Nedostatak vitamina B12, koji se nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla, može nastati zbog ograničenja u prehrani.
Slabokrvnost uzrokovana gubitkom krvi javlja se zbog operacije, gastrointestinalnog krvarenja, ozljeda. Kod anemija uzrokovanih bolešću imamo nekoliko tipova. Jedna od njih je anemija srpastih stanica.
Ovo je genetsko stanje koje uzrokuje promjenu oblika crvenih krvnih zrnaca, gubitak fleksibilnosti i srpasti oblik.
To je jedna od najčešćih nasljednih bolesti koja prevladava u Africi.
Talasemija je također genetska bolest koja može uzrokovati probleme s kostima, povećanje jetre i slezene.
Aplastična anemija je bolest koštane srži koju karakterizira nedovoljna proizvodnja crvenih krvnih stanica i bijelih krvnih stanica.
Ima različite uzroke, poput infekcije, autoimunih stanja ili izloženosti kemikalijama. Hemolitička anemija nastaje kada se crvena krvna zrnca uništavaju brže nego što bi trebala, a koštana srž ih ne može nadomjestiti.
Slabokrvnost se može manifestirati različitim simptomima: opća slabost, umor i iscrpljenost, nedostatak apetita, blijeda koža, ubrzan rad srca, hladne ruke i noge, bolovi u prsima, vrtoglavica osobito pri stajanju, glavobolje, nesvjestica, pad krvnog tlaka, lomljivi nokti, trnci u rukama i nogama, žeđ, razdražljivost.
Kako se liječi slabokrvnost?
Liječenje se može razlikovati ovisno o slučaju anemije. Djeca, trudnice, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta izložene su većem riziku od komplikacija.
Zdravstveno i tjelesno stanje pojedinca igra važnu ulogu, prehrana, kao i prisutnost drugih bolesti imaju veliki utjecaj na liječenje.
Slabokrvnost se obično razvija polako tijekom nekoliko mjeseci. To znači da se čak i slabokrvnost uzrokovana ozbiljnim stanjem, poput raka, može pojaviti u ranoj fazi, kada je anemija još blaga. Neliječenje anemije može imati ozbiljne posljedice za bolesnika.
Kod osoba kojima su potrebni vitamini i minerali, kao što je nedostatak željeza, odgovarajuća prehrana i suplementacija doprinose normalizaciji stanja.
Kod bolesti koje uzrokuju gubitak krvi liječenje je specifičnije. Za prevenciju anemije preporučuje se uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, jajima, mlijekom i mesom.
U slučaju dugotrajnog anemičnog stanja povezanog s lošom prehranom, liječenje će se provoditi oralnim lijekovima, kako bi se nadomjestila tvar koja nedostaje u tijelu.
Važno je ne ignorirati simptome i potražiti savjet jer je prevencija kao rana dijagnoza uvijek najbolji odgovor.
Manjak željeza
Tijelo reciklira željezo: kada crvene krvne stanice propadnu, željezo se iz njih vraća u koštanu srž da se ponovno upotrijebi za stvaranje novih crvenih krvnih stanica.
Tijelo gubi velike količine željeza samo kada se crvene krvne stanice gube krvarenjem što dovodi do manjka željeza. Manjak željeza je jedan od najčešćih uzroka anemije i gubitak krvi je praktički jedini uzrok manjka željeza u odraslih.
Prehrana siromašna željezom može uzrokovati manjak u dojenčadi i male djece koji trebaju više željeza, jer rastu.
U muškaraca i žena nakon menopauze, manjak željeza obično ukazuje na krvarenje u želučanocrijevnom sustavu.
Mjesečna menstrualna krvarenja mogu dovesti do manjka željeza u žena prije menopauze.
Normalno uzimanje željeza hranom obično ne može nadoknaditi gubitak željeza zbog kroničnog krvarenja, a tijelo ima vrlo male rezerve željeza.
Zato se izgubljeno željezo mora nadoknaditi pripravcima koji su obogaćeni željezom. Budući da plod u razvoju iskorištava željezo, trudnice također uzimaju pripravke bogate željezom.
U Sjedinjenim Državama prosječna hrana sadrži oko 6 mg željeza na svakih 1.000 kalorija hrane pa prosječna osoba uzima oko 10 do 12 mg željeza dnevno.
Najbolji je izvor željeza meso, premda se nešto željeza može apsorbirati iz druge hrane.
Vlaknasta povrća, fosfati, posije i antacidi vezanjem željeza smanjuju njegovu apsorpciju. Vitamin C (askorbinska kiselina) je jedini prehrambeni element koji može povećati apsorpciju željeza.
Tijelo apsorbira 1 do 2 mg željeza iz hrane svakoga dana što ugrubo odgovara količini koju tijelo normalno dnevno gubi.
Izdvajamo za vas
- Kako osvojiti muškarca – TOP 7 najboljih savjeta!
- Trikovi za Instagram Stories
- Šta znači Lakomislen?
- Lavanda – majka moderne aromaterapije
- Karcinom bubrega – uzrok, simptomi, liječenje
- Advil tablete – djelovanje, nuspojave, cijena, iskustva
- Šta znači natenane?
- Prostatitis simptomi: Kako izliječiti upalu prostate?