Sistemski eritemski lupus – autoimuna bolest
Sistemski eritemski lupus je autoimuna bolest koja zahvaća više organa, izaziva oticanje, bol, oštećenja tkiva, upale.
Ova bolest kod koje organizam proizvodi protutijela na vlastite dijelove stanica praćena je nizom znakova i simptoma.
Ovaj oblik lupusa može se pojaviti u svim dobnim skupinama, a najčešće pogađa žene u dobi od 15 do 45 godina. Organi koji mogu biti zahvaćeni ovom bolešću su koža, bubrezi, zglobovi, krv, centralni živčani sustav.
Nije poznat točan uzrok nastanka bolesti, sklonost razvoju lupusa može biti potaknut nekim infekcijama, određenim lijekovima ili sunčevom svjetlošću, a važni čimbenici mogu biti genetska predispozicija i hormonski status.
Sistemski eritemski lupus može se pojaviti iznenada ili se razviti polako, a znakovi i simptomi mogu biti blagi ili teški te mogu biti privremeni ili trajni.
Obično bolest nastupa i pogoršava se naglo. Kod većine ljudi razvije se blag oblik bolesti, ponekad simptomi mogu potpuno i nestati na neko vrijeme. Kod sistemskog eritemskog lupusa razvija se preosjetljivost na sunce, a utjecaj ultraljubičastih zraka potiče i pogoršava kožne manifestacije bolesti.
Simptomi bolesti sistemski eritemski lupus
Sistemski eritemski lupus je bolest koja se teško dijagnosticira budući da simptomi mogu biti različiti i slični nekim drugim autoimunim bolestima i razlikuju se od osobe do osobe.
Obično u početku bolesti javlja se povišena temperatura (koja može biti povremena), malaksalost, bolovi u zglobovima i mišićima, promjene na koži, anemija i smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca.
Sistemski eritemski lupus zahvaća samo jedan organ, a kasnije se pojavljuju i drugi znakovi i simptomi bolesti.
Kod većine bolesnika javljaju se zglobno-mišićni simptomi, bolovi u zglobovima, a od kožnih promjena pojavljuje se crveni leptirasti osip na licu u području korijena nosa i na licu.
Bolest oštećuje bubrege, krvni tlak može porasti do opasnih vrijednosti, a zbog oštećenja nervnih struktura bolest može dovesti do glavobolja, promjena ponašanja, napada epilepsije ili psihoza.
U usnoj šupljini mogu se pojaviti ulceracije, afte, zglobovi su otečeni i bolni, javlja se ukočenost. Još postoji dosta simptoma koji prate ovu bolest, važno je s liječenjem i dijagnostikom započeti što ranije.
Dijagnoza i liječenje – sistemski eritemski lupus
Teško je postaviti dijagnozu sistemskog eritemskog lupusa jer su simptomi i znakovi bolesti brojni i mogu biti slični s drugim autoimunim bolestima.
Posebno je važno da se što ranije bolest dijagnosticira i započne s tretmanima koji mogu pomoći u kontroli simptoma, na žalost lijek za sistemski eritemski lupus još uvijek ne postoji, bolest često postaje kronična.
U dijagnostici se provode laboratorijska testiranja krvi i urina, kao i dodatne pretrage. Kod ove bolesti mogu se dogoditi razdoblja bolesti s izraženim simptomima a nakon toga mogu doći razdoblja bez simptoma, koja mogu trajati godinama.
Kod žena poslije menopauze rijetko se javljaju pogoršanja bolesnog stanja, stanje se može i dosta poboljšati. Liječenje zavisi o tome koji organi su bolešću zahvaćeni i o težini bolesti.
Od lijekova kod težih oblika bolesti se koriste kortikosteroidi, hidroksiklorokin, ponekad imunosupresivi. Kod blagih oblika bolesti nisu potrebni jači lijekovi, ponekad liječenje nije niti potrebno.
Sistemski eritemski lupus bolest je kod koje je izuzetno važno i da si bolesnik sam olakšava simptome i da redovito ide na liječničke preglede.
Ultraljubičaste zrake mogu izazvati pogoršanje bolesti i zbog toga je izuzetno bitno odgovorno se izlagati suncu, kožu je potrebno zaštititi odjećom i koristiti zaštitne kreme protiv UVA i UVB zraka s faktorom 50, sunčanje se ne preporučuje osobama oboljelima od sistemskog eritemskog lupusa. Dobro je redovito vježbati, zdravo se i uravnoteženo hraniti, ne pušiti.
Liječenje lupusa
Sistemski eritemski lupus (SLE) je autoimuna bolest koja može utjecati na različite dijelove tijela, uključujući kožu, zglobove, bubrege, srce i druge organe. Liječenje SLE-a obično zahtijeva sveobuhvatan pristup koji može uključivati lijekove i promjene u načinu života. Evo nekoliko ključnih aspekata liječenja:
Lijekovi:
NSAID-i (nesteroidni protuupalni lijekovi) mogu se koristiti za ublažavanje bolova i upala, posebno kod bolova u zglobovima.
Antimalarijski lijekovi poput hidroksiklorokina mogu pomoći u kontroli simptoma kože, zglobova i unutarnjih organa.
Glukokortikoidi (kortikosteroidi) kao što su prednizon često se koriste za kontrolu upalnih reakcija i težih simptoma.
Imunosupresivi poput azatioprina, metotreksata ili ciklofosfamida mogu se koristiti kod težih oblika bolesti ili kada glukokortikoidi nisu dovoljni.
Promjene u načinu života:
Izbjegavanje sunčevog zračenja i korištenje zaštite od sunca može pomoći u sprječavanju izbijanja kožnih simptoma.
Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati opće zdravlje, smanjiti stres i poboljšati raspoloženje.
Zdrava prehrana koja je bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i ribom, te ograničena u procesiranim namirnicama i šećerima može podržati imunološki sustav i opće zdravlje.
Praćenje i upravljanje komplikacijama:
Redoviti medicinski pregledi i testiranja mogu pomoći u praćenju aktivnosti bolesti i identifikaciji mogućih komplikacija.
Upravljanje komplikacijama poput oštećenja bubrega, srčanih problema ili neuroloških simptoma može zahtijevati dodatne specifične tretmane i suradnju s različitim medicinskim stručnjacima.
Važno je napomenuti da liječenje SLE-a može biti složeno i individualizirano za svakog pacijenta, ovisno o težini simptoma, prisutnosti komplikacija i drugim čimbenicima. Stoga je ključno redovito surađivati s liječničkim timom kako bi se osiguralo najbolje moguće upravljanje bolešću.
Preporučujemo da pročitate
- UN dijeta – Upustva, jelovnik, pravila i iskustva
- Šta znači natalna karta? – Nauči čitati svoju natalnu kartu!
- Tireotropni hormon (TSH) povišen ili snižen – uzrok, simptomi, liječenje
- Poremećaj prilagodbe – Sve što trebate znati
- Stalno podrigivanje – šta uzrokuje i kako se lijeći