Contents
Što su autoimune bolesti?
Kada pomislimo na riječ bolest uglavnom ju prvo asociramo s nekim patogenim bolestima odnosno bolestima koje prouzrokuju mikroorganizmi koji upadnu u naš organizam i napadaju ga. Postoje isto tako bolesti koje su posljedica napada našeg imunološkog sustava na zdrav organizam. Radi se naravno o autoimunim bolestima. Autoimune bolesti nisu toliko brojne i njihov sveukupan broj čini nekih četrdesetak bolesti, no zato od ovih bolesti boluje preko 10% svjetske populacije. Neke autoimune bolesti lakše su od drugih, a u ovom članku donosimo popis onih najčešćih koje se danas javljaju.
Dakle, ovakve bolesti ne uzrokuje vanjski čimbenik, već su posljedica našeg imunološkog sustava koji napada tkiva, stanice i organe koji su zdravi i sasvim normalno funkcionalni. Ovakve bolesti mogu se lako dijagnosticirati stoga je važno obavljati redovite sistematske preglede kako biste se zaštitili od bolesti koje uzrokuje Vaš organizam. Sigurni smo da ćete neke od bolesti odmah prepoznati i da niste ni znali da one zapravo spadaju u ovu skupinu!
Netretirane autoimune bolesti mogu otvoriti vrata onim drugim.
Mnoge autoimune bolesti same po sebi ne donose nekakav rizik za naše zdravlje, no mogu biti uvertira u teže bolesti. Psorijaza je jedna od takvih bolesti, a karakteriziraju ju osipi koji se na prvu ne razlikuju od drugih. Psorijaza je ipak bolest kojoj treba dati izuzetnu pažnju jer može dovesti do artritisa, ponekad čak i do tumora.
Osip karakteriziraju srebrnaste ljuske, a može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela. Još jedna bolest koja može otvoriti vrata drugim kroničnim stanjima i drugim autoimunim bolestima je celijakija. Ova autoimuna bolest danas je vrlo poznata jer pacijenti moraju izbjegavati hranu s glutenom. Celijakiju je teško samostalno primijetiti i dijagnosticirati, a može dovesti do dijabetesa (tip 1) ili multiple skleroze stoga ju valja shvatiti ozbiljno. Autoimune bolesti mogu napadati i specifične organe: tako postoji autoimuni hepatitis koji napada našu jetru. Ukoliko primijetite promjene u boji mokraće, često Vas boli trbuh ili imate žuticu, svakako posjetite svog liječnika.
Autoimune bolesti često mogu uvjetovati naš životni stil.
Bolesti autoimunog tipa mogu se javiti kroz cijeli život. Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest koja se najčešće javlja kod djece, a za razliku od tipa 2 koji se prevenira zdravom prehranom i fizičkom aktivnošću, ovaj dijabetes ne uzrokuje jedenje slatkiša ili nedostatak kretanja. Riječ je o bolesti radi koje naše tijelo ne proizvodi inzulin i radi toga ne može apsorbirati šećere u organizam. Premda se ova bolest može kontrolirati, potrebna je konstantna pažnja i poseban tretman prema vlastitim pravilima prehrane i načina života. Dijabetes je bolest koja pogađa jednako muškarce i žene. Postoje li autoimune bolesti koje više pogađaju jedan spol? Reumatoidni artritis može se opisati kao ženska autoimuna bolest jer je u prosjeku 75% pacijenata ženskoga spola. Radi se o bolesti koja napada vezivno tkivo na zglobovima, a kasno otkrivanje ove bolesti uglavnom rezultira operacijom. Rekli smo da se autoimune bolesti uglavnom
lako dijagnosticiraju, no nije takav slučaj s Hashimoto sindromom. Ova bolest napada našu štitnjaču, žlijezdi koja regulira puno procesa u našem tijelu. Također je učestalija kod ženske populacije. Jedan od znakova Hashimoto-a je prekomjerno dobivanje na tjelesnoj masi. Ukoliko imate osjećaj da ste se udebljali u periodu kad zaista niste toliko jeli, provjerite svoju štitnjaču.
Postoji još puno autoimunih bolesti, no naveli smo samo one najčešće. Pogledajte više još o Kronovoj bolesti, eritemskom lupusu, Gravesovoj bolesti, multiploj sklerozi, vitiligu i drugima kako biste se temeljito informirali o ovakvim bolestima.
Tagovi:
www.arz.hr
