Šta je Elizijum?

-

Šta je Elizijum? Da li ste već čuli za ovaj pojam? Koje je njegovo pravo značenje?

Elizijum ili Elizejska polja je raj u starogrčkoj mitologiji, mjesto vječitog zagrobnog života u kome uživaju bogovi i junaci. Predstave o životu poslije smrti u religiji starih Grka počivale su na osnovnoj ideji podzemnog svijeta kojim vlada bog Had.

U mračno Podzemlje dospijevali su svi smrtnici, s tim što je posebno mjesto za pravednike, dobre ljude i junake čuvano u Elizijumu. Elizejska polja opisana su u mnogim djelima kao idilična i pastoralna oaza. Vjerovalo se da stanovnici žive u savršenoj sreći, slično hrišćanskom rajskom vrtu. Na prostranim zelenim livadama privilegovani bi muzicirali, pjevali ili se čak bavili sportom. Bog Podzemlja Had i njegova žena Persefona su na Elizijumu imali kraljevski dvor.

Kako je nastao mit o Elizijumu, gdje su se nalazila Elizejska polja i ko je mogao da uđe u ove rajske prostore?

Porijeklo mita o Elizijumu

Smatra se da mit o Elizijumu vodi poreklo još iz Minojske civilizacije i kulture. Kao harmonična predstava o raju u kome borave bogovi i junaci pominje se u Homerovoj “Odiseji”, te djelima brojnih drugih antičkih pjesnika poput Hesioda i Pindara.

Šta je Elizijum?
Šta je Elizijum? 1

U mitologiji starih Grka razvijeno je vjerovanje o životu poslije smrti u Hadu. Da bi dospjeli u Podzemlje, preminuli su morali da prijeđu rijeku Stiks. Prijevoz umrlih obavljao je lađar Haron, koji je kao naknadu za transport posmrtnih ostataka dobijao zlatnik. Zbog toga se u antičkoj Grčkoj kao obavezni dio pogrebnih rituala na oči pokojnika stavljao po jedan novčić.

Pošto bi prešli rijeku Stiks i napustili Haronovu skelu, preminuli bi krenuli u kratku šetnju do Asfedolovih polja – polja zaborava. Na prvoj raskrsnici čekalo ih je troje sudija. Oni su vijećali o tome da li duša zaslužuje da provede vječnost na Elizejskim poljima ili u mračnom Tartaru. Pravednici, heroji i dobri ljudi poput filozofa Sokrata ili junaka Ahila, bili su privilegovani presudom da vječnost provedu na Ostrvima blaženstva. Zli ljudi bi bili osuđeni na beskrajnu patnju u Tartaru.

Čuvar Elizijuma bio je sin Zeusa i Europe – Radamantis.

Gdje se nalazio Elizijum?

Prema Homeru i Hesiodu, Elizijum se nalazio na zapadu, na obalama Okeana na kraju Zemlje. U svojim epskim djelima Homer je opisao Elizejska polja kao divnu livadu u Podzemlju, gdje miljenici bogova uživaju u savršenoj sreći. Ovo je bio krajnji raj koji je heroj mogao postići (u osnovi, to je bilo drevno grčko Nebo). Iz Homerovih epova saznajemo da u Elizijumu ne pada ni kiša, ni grad, ni snijeg, te da je opasan Okeanom, velikom mitskom rijekom.

Šta je Elizijum?
 Šta je Elizijum?

U starogrčkoj politeističkoj religiji i mitologiji vladalo je vjerovanje da postoje i druga Elizejska polja – ona su bila odvojena od Hada rijekom Letom. Prilikom tumačenja mita o Elizijumu, neki kasniji grčki pisci pretpostavili su da je njegova lokacija bila negdje na ušću rijeke Dunav u Crno more.

Kod grčkog pjesnika Pindara je tako raj opisan kao jedno ostrvo, dok kod Vergilija raj predstavljaju blažena polja koja imaju vlastito sunce i zvijezde. U svom epu “Eneida”, Vergilije pominje Elizejska polja kao dio Podzemlja i dom mrtvih, dostojnih božanske naklonosti. Tamo oni komponuju poeziju, pjevaju i plešu.

Renesansni autor Dante u svojoj “Božanstvenoj komediji” pominje Elizijumska polja kao najviši nivo pakla, gdje su poslani nehrišćani umjesto u raj. Kasniji narativi o raju u svjetskoj književnosti donose slične predstave. Tako je u Šilerovoj “Odi radosti” Elizijum mjesto ispunjeno pjesmom, radošću i igrama. O idiličnom zagrobnom životu pisao je i čuveni Viljem Šekspir u komadu “Dvanaesta noć”.

Ko je mogao da uđe na Elizejska polja?

U početku, samo su bogovi i miljenici bogova imali pristup Elizijumu. Međutim, kasniji zapisi pokazuju da su i obični ljudi iz naroda mogli dospjeti na Elizijumska polja ako su živjeli hrabro, čestito, pošteno i moralno.

Prema tome, vječnu sreću rajskih naselja iskusili su svi dobri ljudi – prema presudi sudija na ulazu u Hadovo podzemlje. Prije nego što bi stigle na Elizijumska polja, duše su pile vodu iz rijeke Lete, ne bi li tako zaboravili patnje s ovozemaljskog svijeta.

Elizijum u modernim tumačenjima

Kao značajan segment antičke mitologije Elizijumska polja dobila su svoje interpretacije i u savremenom dobu. Prema tumačenjima neopaganizma, Elizijum je višeslojni raj s bogatim zelenim poljima i potocima vode i vina. Posebno čiste duše mogu dospjeti u Zlatni grad i dobiti dar besmrtnosti.

Od značajnijih referenci u 20. vijeku izdvaja se imenovanje vulkana na planeti Mars – Elizijum Mons, 1972. godine. Vulkan se nalazi u vulkanskoj regiji na Marsu koja također nosi ime Elizijum. To je drugi po veličini region s vulkanima na ovoj planeti.

Elizijska, odnosno Jelisejska polja naziv su avenije u Parizu, jedne od najpoznatijih i najprestižnijih ulica na svijetu koja ujedno nosi titulu najljepše svjetske avenije.

Interesovanje za Elizijum postoji i u svijetu filma. Tako je kinematografsko ostvarenje iz 2013. godine ponijelo naziv “Elysium”. U pitanju je naučno-fantastični film o izuzetno bogatim ljudima koji luksuzno žive u svemirskoj stanici, svojevrsnom vještačkom raju zvanom Elizijum.

Savremena tumačenja starogrčkog mita o Elizijumu uglavnom imaju sličan zaključak – da su ljudi od pamtivijeka gradili vjerovanje u zagrobni život i zasluženi raj i zamišljali ga kao svijetlo i predivno mjesto bez ovozemaljske patnje i bola.

0 0 Glasovi
Article Rating
Pretplatite se
Obavijesti o
guest
0 Comments
Ugrađene povratne informacije
Pogledajte sve komentare

Zanimljivosti