Šta je Elizijum?

Šta je Elizijum? Da li ste već čuli za ovaj pojam? Koje je njegovo pravo značenje?

Elizijum ili Elizejska polja je raj u starogrčkoj mitologiji, mjesto vječitog zagrobnog života u kome uživaju bogovi i junaci. Predstave o životu poslije smrti u religiji starih Grka počivale su na osnovnoj ideji podzemnog svijeta kojim vlada bog Had.

U mračno Podzemlje dospijevali su svi smrtnici, s tim što je posebno mjesto za pravednike, dobre ljude i junake čuvano u Elizijumu. Elizejska polja opisana su u mnogim djelima kao idilična i pastoralna oaza. Vjerovalo se da stanovnici žive u savršenoj sreći, slično hrišćanskom rajskom vrtu. Na prostranim zelenim livadama privilegovani bi muzicirali, pjevali ili se čak bavili sportom. Bog Podzemlja Had i njegova žena Persefona su na Elizijumu imali kraljevski dvor.

Kako je nastao mit o Elizijumu, gdje su se nalazila Elizejska polja i ko je mogao da uđe u ove rajske prostore?

Porijeklo mita o Elizijumu

Smatra se da mit o Elizijumu vodi poreklo još iz Minojske civilizacije i kulture. Kao harmonična predstava o raju u kome borave bogovi i junaci pominje se u Homerovoj “Odiseji”, te djelima brojnih drugih antičkih pjesnika poput Hesioda i Pindara.

Šta je Elizijum?
Šta je Elizijum?

U mitologiji starih Grka razvijeno je vjerovanje o životu poslije smrti u Hadu. Da bi dospjeli u Podzemlje, preminuli su morali da prijeđu rijeku Stiks. Prijevoz umrlih obavljao je lađar Haron, koji je kao naknadu za transport posmrtnih ostataka dobijao zlatnik. Zbog toga se u antičkoj Grčkoj kao obavezni dio pogrebnih rituala na oči pokojnika stavljao po jedan novčić.

Pošto bi prešli rijeku Stiks i napustili Haronovu skelu, preminuli bi krenuli u kratku šetnju do Asfedolovih polja – polja zaborava. Na prvoj raskrsnici čekalo ih je troje sudija. Oni su vijećali o tome da li duša zaslužuje da provede vječnost na Elizejskim poljima ili u mračnom Tartaru. Pravednici, heroji i dobri ljudi poput filozofa Sokrata ili junaka Ahila, bili su privilegovani presudom da vječnost provedu na Ostrvima blaženstva. Zli ljudi bi bili osuđeni na beskrajnu patnju u Tartaru.

Čuvar Elizijuma bio je sin Zeusa i Europe – Radamantis.

Gdje se nalazio Elizijum?

Prema Homeru i Hesiodu, Elizijum se nalazio na zapadu, na obalama Okeana na kraju Zemlje. U svojim epskim djelima Homer je opisao Elizejska polja kao divnu livadu u Podzemlju, gdje miljenici bogova uživaju u savršenoj sreći. Ovo je bio krajnji raj koji je heroj mogao postići (u osnovi, to je bilo drevno grčko Nebo). Iz Homerovih epova saznajemo da u Elizijumu ne pada ni kiša, ni grad, ni snijeg, te da je opasan Okeanom, velikom mitskom rijekom.

Šta je Elizijum?
 Šta je Elizijum?

U starogrčkoj politeističkoj religiji i mitologiji vladalo je vjerovanje da postoje i druga Elizejska polja – ona su bila odvojena od Hada rijekom Letom. Prilikom tumačenja mita o Elizijumu, neki kasniji grčki pisci pretpostavili su da je njegova lokacija bila negdje na ušću rijeke Dunav u Crno more.

Kod grčkog pjesnika Pindara je tako raj opisan kao jedno ostrvo, dok kod Vergilija raj predstavljaju blažena polja koja imaju vlastito sunce i zvijezde. U svom epu “Eneida”, Vergilije pominje Elizejska polja kao dio Podzemlja i dom mrtvih, dostojnih božanske naklonosti. Tamo oni komponuju poeziju, pjevaju i plešu.

Renesansni autor Dante u svojoj “Božanstvenoj komediji” pominje Elizijumska polja kao najviši nivo pakla, gdje su poslani nehrišćani umjesto u raj. Kasniji narativi o raju u svjetskoj književnosti donose slične predstave. Tako je u Šilerovoj “Odi radosti” Elizijum mjesto ispunjeno pjesmom, radošću i igrama. O idiličnom zagrobnom životu pisao je i čuveni Viljem Šekspir u komadu “Dvanaesta noć”.

Ko je mogao da uđe na Elizejska polja?

U početku, samo su bogovi i miljenici bogova imali pristup Elizijumu. Međutim, kasniji zapisi pokazuju da su i obični ljudi iz naroda mogli dospjeti na Elizijumska polja ako su živjeli hrabro, čestito, pošteno i moralno.

Prema tome, vječnu sreću rajskih naselja iskusili su svi dobri ljudi – prema presudi sudija na ulazu u Hadovo podzemlje. Prije nego što bi stigle na Elizijumska polja, duše su pile vodu iz rijeke Lete, ne bi li tako zaboravili patnje s ovozemaljskog svijeta.

Elizijum u modernim tumačenjima

Kao značajan segment antičke mitologije Elizijumska polja dobila su svoje interpretacije i u savremenom dobu. Prema tumačenjima neopaganizma, Elizijum je višeslojni raj s bogatim zelenim poljima i potocima vode i vina. Posebno čiste duše mogu dospjeti u Zlatni grad i dobiti dar besmrtnosti.

Od značajnijih referenci u 20. vijeku izdvaja se imenovanje vulkana na planeti Mars – Elizijum Mons, 1972. godine. Vulkan se nalazi u vulkanskoj regiji na Marsu koja također nosi ime Elizijum. To je drugi po veličini region s vulkanima na ovoj planeti.

Elizijska, odnosno Jelisejska polja naziv su avenije u Parizu, jedne od najpoznatijih i najprestižnijih ulica na svijetu koja ujedno nosi titulu najljepše svjetske avenije.

Interesovanje za Elizijum postoji i u svijetu filma. Tako je kinematografsko ostvarenje iz 2013. godine ponijelo naziv “Elysium”. U pitanju je naučno-fantastični film o izuzetno bogatim ljudima koji luksuzno žive u svemirskoj stanici, svojevrsnom vještačkom raju zvanom Elizijum.

Savremena tumačenja starogrčkog mita o Elizijumu uglavnom imaju sličan zaključak – da su ljudi od pamtivijeka gradili vjerovanje u zagrobni život i zasluženi raj i zamišljali ga kao svijetlo i predivno mjesto bez ovozemaljske patnje i bola.

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite!

Podijelite sa prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

drugi upravo čitaju

možda te zanima