Kako nastaju blizanci?

Kako nastaju blizanci

Jednojajčani blizanci razvijaju se u procesu od dva koraka. Prvi korak uključuje oplodnju jedne jajne stanice i jednog spermija kako bi se formirala zigota. Naziv jednojajčani se odnosi na tu jednu stanicu koja se oplođuje. Drugi korak je dijeljenje zigote na pola pri čemu nastaju dva embrija.

Svaka polovica sadrži istu genetsku kompoziciju, koja će kasnije rezultirati istim fizičkim značajkama. Tako nastaju dva fetusa. Ta podjela nije uobičajena i ne smatra se nasljednom, te se može pripisati nizu slučajnih događaja. Upotrebom moderne tehnologije moguća je i umjetna podjela zigote. Identični blizanci su gotovo uvijek istog spola. U rijetkim slučajevima, fenotip može biti drugačiji. Ta rijetkost se pripisuje XXY Klinefelter sindromu i raznim vanjskim faktorima.

Dvojajčani blizanci nastaju kada su istovremeno dvije jajne stanice oplođene s dva različita spermija. Dvije jajne stanice se razvijaju u dva odvojena embrija. Jedina razlika u odnosu na normalan porođaj je da se dvije jajne stanice istovremeno razvijaju jedna uz drugu u istoj maternici.  Manja je mogućnost da je genetski zapis dva embrija isti.

Drugačiji profil kromosoma rezultira i drugačijim fizičkim značajkama braće i sestara. Formiranje dvojajčanih blizanaca u cijelosti se pripisuje majci, jer nije pronađen dokaz da i otac ima ulogu u takvom procesu formiranja. Štoviše, žene starije od 35 imaju veće šanse da rode dvojajčane blizance.

“Sijamski blizanci” ili spojeni blizanci su jednojajčani blizanci kod kojih u razvoju ne dolazi do potpunog razdvajanja embrija te se događa spajanje blizanaca određenim dijelovima tijela i dijeljenjem nekih organa, tkiva ili udova.

“Polu-blizanci” su ekstremno rijedak slučaj. Nasljeđuju isti genetski zapis od majke, ali svaki od blizanaca nasljeđuje drugačiji genetski zapis od oca. Točna formacija polu – blizanaca se još istražuje, no pretpostavlja se da nastaju u procesu nazvanom “polar body twining”, što znači da se jedna jajna stanica prije oplodnje podijeli na pola, a onda svaku polovicu oplodi drugačiji spermij.

Postoje i “semi – identični” blizanci, koji su također ekstremno rijetki. Također nasljeđuju isti genetski zapis od majke, ali ne i od oca jer nastaju tako da jednu jajnu stanicu oplode dva spermija pa se ona podijeli na pola.

Još postoje i “mirror image” blizanci, koji su jedan prema drugome kao slika u ogledalu. Oni nastaju od jedne jajne stanice i jednog spermija, ali podjela se odvija kasnije nego uobičajeno (oko tjedan dana nakon oplodnje) i razvijaju asimetrična obilježja, npr. jedan blizanac je ljevak, drugi dešnjak, imaju iste madeže ali na suprotnim stranama tijela ili čak jedan od blizanaca može imati organe na suprotnim stranama tijela (npr. srce na desnoj strani tijela, jetra na lijevoj i sl.)

Otprilike 1.9% svjetske populacije čine blizanci. Mogućnost nastanka jednojajčanih blizanaca je 0,2%, što je samo 8% od ukupne populacije blizanaca. Najveći broj blizanaca rođen je u Yorubi gdje je na 1000 trudnoća bilo 45 slučajeva blizanačke trudnoće. To je posljedica uživanja biljke jam, koja stimulira puštanje više jajnih stanica u jajovod. Porođaj blizanaca može rezultirati komplikacijama i za majku i za blizance.

Najnovije vijesti sa estrade čitajte na narodni.ba.