Šta je Iluzija?

    šta je Iluzija? Da li ste sigurni da znate značenje ovog pojma?

    Iluzija je čulna obmana, odnosno obmana pri kojoj se zapaža neki predmet drugačije nego što je u stvarnosti.

    Gotovo da nema osobe koja se nije srela s pojmom iluzija, te vjerujemo da je značenje istog svima dobro poznato. Dakle pitanje šta je iluzija i nije toliko komplikovano. Još prije mnogo, mnogo godina ljudi su primijetili da korištenjem različitih varki mogu uticati ne samo na svoja čula, već i na čula drugih ljudi.

    Ako termin iluzija posmatramo s etimološke strane, vidjet ćemo da je on na naše prostore došao posredstvom latinske riječi illusio, što znači samoobmana, privid, tj. čulna obmana. Riječ je o vrsti obmane pri kojoj se zapaža neki predmet drugačije nego što je u stvarnosti.

    Dakle, riječ je o iskrivljenom opažanju nekog realnog postojećeg događaja ili stvari. Po tome se i iluzija razlikuje od halucinacije kod koje ne postoji realni objekat, već imaginarni.

    Razne vrste iluzije

    Iluzija se definiše kao izobličen opažaj izvjesnih objekata ili pojava u stvarnosti, uslovljen nekim objektivnim ili subjektivnim činiocima. One se mogu javiti u okviru svakog čulnog modaliteta kod čovjeka, pa tako razlikujemo slušne, taktilne, optičke, vizuelne, olfaktorne i druge iluzije.

    Šta je iluzija
    Šta je iluzija

    Najčešće su vizuelene iluzije, jer čovjek čak 85% informacija o okolnom svijetu, ali i sebi samom, dobiva zahvaljujući svom čulu vida.

    Kako nastaju iluzije

    Iluzije mogu nastati na tri načina: uslijed nepažnje, uslijed afekta i bez afekta. One koje su prouzrokovane uslijed nepažnje nastaju kada smo usmjerili malo pažnje na stimulanse iz okoline. Iluzije nastale uslijed afekta predstavljaju percepciju stvarnosti promijenjenu iz emocionalnog stanja, u kojem je osoba u datom trenutku.

    Iluzije nastale bez afekta su one nastaju uslijed loše definisane stvarnosti, gdje osoba ulazi u svijet fantazije.

    Šta je iluzija
    Šta je iluzija

    U psihologiji, iluzija se definiše kao percepcija čija sadržina nije u skladu sa stvarnom podražajnom situacijom. Ona predstavlja posljedicu funkcije čulnih organa i procesa koji se odvijaju u mozgu.