Planine u Hrvatskoj – od Slavonije do mora

Planine u Hrvatskoj nisu visoke i nema niti jedne više od 2000 metara kao što to ima gotovo svaka država u susjedstvu, ali su iznimno atraktivne i odlične za planinarenje, osobito jer je većinom riječ o planinama primorske Hrvatske koje imaju jedinstveni reljef, prirodna bogatstva, ugodnu klimu i čisti zrak. Planine primorske hrvatske su ujedno i najviše hrvatske planine.

No, nećete se razočarati niti kada su u pitanju slavonske ili zagorske planine u Hrvatskoj od kojih svaka ima svoj čar i posebne prirodne ljepote.

Upravo zbog toga planinarenje je vrlo dobra aktivnost i za tijelo i za duh. Nakon što stignete do vrha bilo kojeg hrvatskog planinskog vrha s kojeg puca pogled kilometrima uokolo na gradove i rijeke u podnožju osjetit ćete zadovoljstvo zbog svog pothvata i biti sretni što ste pronašli vremena za ovu zdravu aktivnost. 

5 slavonskih planina okružuju zeleno srce Hrvatske

Slavonija i sjeverna Hrvatska imaju mnoštvo lijepih planina koje su prigodne za planinarenje i iako većina ljudi Slavoniju smatra nepreglednom ravnicom riječ je o dijelu hrvatske u kojem se nalazi čak 67 planinarskih staza na 5 različitih gora: Požeškoj gori, Papuku, Dilju, Krndiji i Psunju.

Požeška gora je niska slavonska planina čiji su najviši vrhovi Kapovac (618 m) i Maksimov hrast (615 m). Planina je bogata šumama hrasta kitnjaka, a na 433 metara nadmorske visine nalaze se i ostatci zidina Vrhovačkog grada koji je obavezna stanica svakog planinara.

Papuk se često naziva najljepšom planinom Slavonije, a velik dio te planine pripada Parku prirode Papuk koji se nalazi na području veličine preko 300 kilometara četvornih. Najviši vrh planine također se zove Papuk i visok je 953 metara. Planina Papuk je iznimno bogata šumama, od kojih prevladavaju bukva i hrast, ali i javor i jasen. 

Papuk ne samo da ima bujnu vegetaciju već i obilje izvorske vode koja se otkriva u rijekama i vodopadima te razgranatu mrežu puteva za sve one koji žele upoznati Papuk izbliza. 

Na Papuku se na 564 metara visine nalaze i Sokoline stijene, gotovo u potpunosti okomite i glatke stijene koje su postale popularne među penjačima. 

Dilj je 45 kilometara duga gora koja se smjestila sjeverno od Slavonskog Broda, a čija visina pada prema istoku sve dok se ne spoji s đakovačkim nizinama. Najviši vrhovi Dilja su Degman i Cinkovci (461 m), ali najpopularniji za planinare je vrh Čardak.

Krndija je planina koja se nalazi uz Papuk i nije strogo odijeljena od njega. Najviši vrh Krndije je Kapovac ili Kapavac i visok je 792 metra. Zapadni dijelovi planine pripadaju Parku prirode Papuk. 

Vrh Brezovo polje nalazi se na planini Psunj i zbog svoje je visine od 984 metara najviši vrh u čitavoj Slavoniji. 

Planine Hrvatskog zagorja – male i bogate zelenilom

Najveća i ujedno i najviša planina Hrvatskog zagorja je Ivanščica čiji se vrh istog naziva nalazi na 1061 metar nadmorske visine. Ime je dobila po katoličkom redu ivanovaca koji su u podnožju planine imali samostan i velike komade zemlje. 

  Šta vidjeti u Italiji? 5 najljepših talijanskih gradova

Ivanščica ovom prostoru daje poseban čar jer se oko većine njenih padina nalaze brežuljci i šume koji ju čine jako slikovitom. Na južnoj strani izgleda kao da je spojena s okolnim brežuljcima. Planina je rastrgana dubokim klancima i oštrim vrhovima pa su upravo njen reljef, hladovina koju stvaraju guste šume hrasta kitnjaka i graba i prirodne ljepote pravi mamac za sve planinare. 

Strahinjčica je planina u Zagorju na kojoj je planinarenje započelo još davne 1892. godine. Iako je riječ o planini manje površine od 200 kilometara četvornih, najviši vrh planine Sušec (847 m) je vrlo omiljen svim planinarima. 

Najviše planine u Hrvatskoj – vidikovci nezamislive ljepote

Planine u Hrvatskoj
Foto: Wikipedija

1. Dinara – Dinara (1831 m)

Dinara je zasluženo dobila svoj nadimak „krova Hrvatske“. Ovaj planinski masiv dug 64 kilometara oduševljava svojom vizurom i raznolikošću staništa, a veći dio planine, uključujući i Troglav i Kamešnicu, pripada parku prirode Dinara, hrvatskom najmlađem parku prirode proglašenom 2021. godine. 

Tko god prolazi kroz Knin ne može izbjeći pogled na ovu prekrasnu planinu koja s te jugozapadne strane izgleda kao ogroman visoki zid i svojim izgledom i veličinom zadivljuje svakog promatrača. 

Planina Dinara je krško područje oštrih oblika i na njoj se nalazi jako malo vode. Dinara je siromašna vegetacijom i ima surovu klimu pa predstavlja tipičnu planinu u kršu. Na njoj se nalazi mnogo divovskih vapnenačkih stijena i prostranih livada na kojima se nalazi suha vegetacija. Podnožje Dinare je bogato vodom, a najbolji primjer za to je Topoljski buk, 22 metra visoki slap koji se nalazi u kninskom predgrađu.

Planina Dinara je prirodna granica između Dalmacije i Bosne. Dinara je također simbol hrvatske države jer je u njenom podnožju nastala prva hrvatska država. Pretpostavlja se da njeno ime dolazi od imena ilirskog plemena Dindari.

2. Biokovo – Sv. Jure (1762 m)

Biokovo je planina koja se nalazi u Splitskoj-dalmatinskoj županiji, a samo njeno ime govori da je riječ o planini koja razdvaja (biokovo = razdvojba), a u ovom slučaju je riječ o razdvajanju Jadrana i Zagore. Najviši vrh Biokova je Sveti Jure i visok je 1762 metra. 

Bikovo često nazivaju planinom s korijenom u moru i jedna je od najljepših planina za planinarenje jer svakim korakom prema vrhu može se vidjeti more, Dalmatinsku zagoru, planine u susjednoj Bosni i Hercegovini te Italiju. 

Ova je planina također bogata jamama i raznim špiljama, kojih je preko četiri stotine. Neke od njih su stalno pune snijega i leda i ne mogu ih ugrijati ni najviše ljetne temperature. Neke su ponikve duboke i do 100 metara. 

Na ovoj planini, na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara, nalazi se botanički vrt Kotišina, koji nije klasičan botanički vrt već je sličniji ograđenom dijelu prirode. 

3. Velebit – Vaganski vrh (1757 m)

Velebit je najduža hrvatska planina, a po visini je četvrta u državi. Najviši vrh Velebita je Vaganski vrh, a malo niži je vrh Sveto brdo. Velebit je najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj, veličine veće od 2000 kilometara četvornih, a unutar Parka prirode Velebit nalazi se dva nacionalna parka: Sjeverni Velebit i Paklenicu. 

Velebit je trenutno jedina planina u Hrvatskoj koja je proglašena Svjetskim rezervatom biosfere UNESCO-a. Vrlo je zanimljiv planinarima i na njemu se nalaze mnoge uređene staze od kojih je najpoznatija Premužićeva staza duga 57 kilometara. 

  Bahami kao idealna destinacija za opuštanje

Velebit je poznat po stotinama jama u kršu, a od njih je najpoznatija Lukina Jama – Trojama koja je duboka 1431 metar. U ovim su se jamama razvili razni endemski organizmi koji se mogu pronaći samo ovdje. Osim toga, ova planina ima jako bogati biljni svijet i na planini raste više od 2000 biljnih vrsta. Od njih je više od 70 endemskih što je uistinu fascinantan broj endema za jedno područje. Od njih su najpoznatija hrvatska sibireja i velebitska degenija. 

4. Lička Plješivica – Ozeblin vrh (1657 m)

Lička Plješivica je hrvatska planina koja se nalazi u istočnoj Lici, a jedan dio planine se smjestio na granicu s Bosnom i Hercegovinom, u mjestu Bihać. Planina započinje kod Nacionalnog parka Plitvička jezera, a završava na izvoru rijeke Zrmanje. 

Ova je planina kroz povijest jako mnogo puta mijenjala svoj naziv, a današnje ime je dobila u 16. stoljeću. Ranije se nazivala Vražji vrt i Gvozd, a legende kažu da su ta dva imena vezana uz njenu neosvojivost jer je mnogi osvajači u prošlosti nisu mogli pokoriti. 

Plješivica je svojim izgledom vrlo zanimljiva jer je riječ o planini koja svoju najveću visinu nema u središtu, već na svojim krajevima. Najviši vrh je Ozeblin i nalazi se na visini od 1657 metara. 

Najveći dio ove druge po veličine najduže planine u Hrvatskoj pokriven je gustom šumom koja je njeno najveće bogatstvo. No planina ima poseban dragulj u sebi, a riječ je o Klokotu, snažnom krškom vrelu koji je dom raznim autohtonim ribljim vrstama. No on je i posebno atraktivan za speleo ronioce koji su otkrili poseban sustav podvodnih tunela u kršu iznimno fascinantnog izgleda.

5. Kremen – vrh Kremen (1591 m)

Pomalo nepoznata planina u Hrvatskoj je Kremen, peta po visini planina smještena ponad ličke visoravni. Ova planina nije mamac za planinare jer je prilično udaljena od većih gradova i malo je izoliranija. No ovo je planina na kojoj je priroda tako nenarušena da svi koji je posjete ponovnu dođu na njen istoimeni vrh Kremen koji se smjestio na 1591 metar nadmorske visine.

6. Bjelolasica – vrh Kula (1534 m)

Planina Velika Kapela je dio Kapelskog gorja u kojeg pripada i manja planina Mala Kapela, a Kapelsko gorje dio je Dinarida. Ove dvije Kapele razdvaja sedlo Kapele.

Velika Kapela se nalazi u južnom dijelu Gorskog kotara, a jedan se njen dio proteže i na ličko područje. Unutar ovog kapelskog lanca nalazi se i planina Bjelolasica čiji se vrh Kula nalazi na 1534 metara nadmorske visine. 

Čitav kapelski masiv prekriven je bogatom šumom, čemu osobito pogoduje klima bogata padalinama.

7. Risnjak – vrh Risnjak (1528 m)

Risnjak je osobito veličanstvena hrvatska planina koja se može pohvaliti i titulom jedne od najljepših hrvatskih planina. Risnjak pripada u planine Dinarskog gorja, a svoje je ime dobila po životinji risu koja obitava na ovim prostorima. Iako je neko vrijeme bio pred nestajanjem, ris je ponovno postao čest gost na Risnjaku.

Risnjak je vizualno vrlo atraktivna planina jer se na njemu nalazi više planinskih vrhova, a njegove se bijele stijene ističu među bogatim šumskim zelenilom. Pod Risnjakom također izvire jedna od najljepših i najčišćih rijeka u Hrvatskoj, Kupa. 

Najviši vrh Risnjaka nosi ime planine i nalazi se 1528 metara nadmorske visine, a s njega puca predivan pogled gdje god se okrenuli. S Risnjaka možete vidjeti Istru i Kvarner te slovenske Alpe što j uistinu veličanstveno.

  Najljepša mjesta za vjenčanje u Hrvatskoj

Na Risnjaku se nalazi i Schlosserova livada, očaravajuća zelena oaza u kojoj se smjestio i planinarski dom. 

8. Svilaja – vrh Svilaja – Bat (1509 m)

U Dalmatinskoj zagori nalazi se Svilaja, jedna od manje istraženih i posjećenih planina u Hrvatskoj, a jedan je njen dio još uvijek miniran, još iz doba Domovinskog rata. Smještena na prostoru između Sinjskog i Petrovog polja Svilaja svojim prirodnim ljepotama mami uzdahe svakog posjetitelja, a s njenog vrha puca pogled na Peručko jezero i čitavu Sinjsku krajinu, kao i na sve planinske vrhove u okolici uključujući i Biokovo, Velebit i Mosor. 

9. Snježnik – vrh Snježnik (1505 m)

Snježnik je kraška planina koja se smjestila u zaleđe grada Rijeke, na prostor između Grobničkih Alpi i planine Risnjak. Planina je bogata visokom i gustom bukovom šumom, a njeno ime govori o tome kakva je klima na ovoj planini. Snježnik je zanimljiva planina jer se na njoj jako dugo zadržava snijeg što je neobično s obzirom na to da se nalazi u blizini mora. Snježnik je i inače poznat po tome da se na njemu naglo mijenja klima jer se nalazi na granici područja s primorskom i područja s goranskom klimom. 

Vrh ove planine dio je Nacionalnog parka Risnjak, a najveći razlog za to je krški runolist, zaštićena biljka čije je prirodno stanište upravo Snježnik. Dolazak na vrh garantira prekrasan pogled na okolicu, od Risnjaka i Učke do Kvarnera i Velebita.

10. Poštak – Kečina kosa (1446 m)

Poštak je planina koja se smjestila na jugu Ličke Plješivice. Ova je planina prilično siromašna šumom i u cijelosti je prekrivena travnjacima. Svoje zanimljivo ime duguje razmjenjivanju pošte na granici Turske i Austro-Ugarske. 

Vrh se nalazi na 1446 metara i zove se Kečina kosa i vrlo je zanimljiv. Nalazi se na granici Like, Dalmacije i Bosne i Hercegovine, a ispod vrha se nalaze kamene skulpture od kojih je najpoznatija ona koju planinari poznaju kao gljivu ili „Glavu Marsovca.“ 

11. Viševica – Viševica (1428 m)

Viševica je planina koju moramo spomenuti kada su tema planine u Hrvatskoj. Ona se nalazi u sklopu masiva Velike kapele u Gorskom kotaru koja se svojim stožastim oblikom i strmim obroncima razlikuje od ostalih u okolici. Planina je obrasla bukovom šumom, a na njenom se vrhu istog imena nalazi velika travnata površina. 

12. Učka – Vojak (1401 m)

Ako proučavamo planine u Hrvatskoj po regijama najviša planina Istre je Učka, a ona je također i zaštićeni park prirode, a smjestila se uzduž opatijske rivijere. Na njenom se vrhu nalazi njen vrh Vojak na kojemu se nalazi pet metara visok vidikovac  s  kojeg se tijekom vedrih dana vidi Istra i Riječki zaljev, otoci sjevernog Jadrana te Gorski kotar i sve važne bliže planine poput Velebita, Ćićarije do Dolomita i Julijskih Alpa u susjednoj Italiji.

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite!

Podijelite sa prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

NeznaSe.ba
NeznaSe.bahttps://neznase.ba
NeznaSe.ba je wikipedija manje pozntih riječi i izraza. Značenje riječi potražite na NeznaSe.ba. Predložite riječ i učestvujte u kreiranju wikipedije.

drugi upravo čitaju

Zadruga 5

Zadruga 5 reality show na televiziji Pink, televizijska emisija koja je zaludjela region. Zadruga 5 je rijaliti program srpske televizije Pink koji traje već nekoliko...

Šta je to silikonska mušema? – Značenje riječi 2022.

Šta vam je prva asocijacija na silikonska mušema? Mnogi prvo pomisle na bake, jer one vole mušeme da drže na stolovima. No, ima onih koji...

Kako skinuti video sa Instagrama?

Ako vas zanima kako skinuti video sa Instagrama na pravom ste mjestu! Donosimo listu svih aplikacija koje će vam pomoći da sačuvate željeni video! Instagram...

Kako prepoznati masona? Najbolji znakovi!

Kako prepoznati masona u svakodnevnom životu Često možemo čuti o masoneriji, ali i o tome kako prepoznati masona. Iako postoje mnogi mitovi vezani uz masoneriju,...

Šta je Centrifuga?

Šta je centrifuga? Kako radi centrifuga u veš mašini? Gdje se sve centrifuga koristi? Sve odgovore otkrivamo u nastavku! Šta je centrifuga? Kako radi centrifuga u...

Šta znači Neimar?

Neimar je pojam arapskog porekla, nastao od arapske reči mi’mār, koja u prevodu znači – graditelj, a sam pojam predstavlja raniji naziv za arhitektu. Prije...