Renalna insuficijencija – uzrok
Bubrezi su organi koji filtriraju krv i eliminiraju neželjene tvari putem urina te su odgovorni za regulaciju krvnog tlaka.
Renalna insuficijencija ili zatajenje bubrega stanje je u kojem bubrezi gube sposobnost filtriranja krvi i uklanjanja toksičnih tvari iz tijela.
Osim gubitka funkcije bubrega, može doći do oštećenja u cijelom tijelu. Klasificira se kao: akutno zatajenje bubrega, kod kojeg dolazi do brzog smanjenja funkcije bubrega, i kronično zatajenje bubrega, kod kojeg dolazi do postupnog gubitka funkcije bubrega, a javlja se kao komplikacija neke druge bolesti.
Renalna insuficijencija nije uvijek izlječiva, u nekim slučajevima liječenje uključuje hemodijalizu ili transplantaciju bubrega kako bi se poboljšala kvaliteta života bolesnika.
Glavni uzroci zatajenja bubrega posljedica su nekih situacija koje kratkoročno ili dugoročno oštećuju rad bubrega, a među njima su: oštećenje bubrega, smanjena količina krvi u bubrezima zbog dehidracije, prekomjerno uzimanje lijekova, prekid mokrenje uzrokovano prisutnošću tumora, sepse, policistične bolesti bubrega.
Osobe kod kojih postoji veća vjerojatnost da će razviti zatajenje bubrega uključuju dijabetičare, obiteljsku povijest problema s bubrezima, osobe koje su imale transplantaciju i osobe starije od 60 godina.
Renalna insuficijencija – simptomi
Renalna insuficijencija pogađa jednu od deset odraslih osoba, a njegova je učestalost posljednjih godina značajno porasla.
U početnoj fazi bolesnik ne mora imati nikakve simptome koji su različiti za svaku fazu i uključuju: tamnožuti urin s jakim mirisom, čest umor, premalo ili previše urina, osjećaj nedostatka zraka, potrebu za mokrenjem noću, oticanje nogu i stopala, drhtanje ruku, svrbež, visoki krvni tlak, bol u donjem dijelu leđa, nedostatak apetita, česti grčevi, mučnina i povraćanje, trnci u rukama i nogama, izbočine na koži.
Prilikom uočavanja ovih simptoma preporuča se da se osoba posavjetuje s liječnikom kako bi se napravila procjena i zatražile pretrage, nakon čega se može započeti s najprikladnijim liječenjem.
Dijagnoza se postavlja krvnim pretragama, zatim vrijednostima kreatinina, natrija i kalija, utvrđivanjem prisutnosti bjelančevina u mokraći koje ukazuju na promjenu u radu bubrega.
Osim toga, kako bi se utvrdila renalna insuficijencija liječnik može preporučiti slikovne pretrage kao što su ultrazvuk, magnetska rezonancija ili CT.
Renalna insuficijencija – liječenje
Liječenje se može provoditi na više načina, uzimajući u obzir specifičnost i težinu bolesti. Dio liječenja je i primjena lijekova jer se na taj način pospješuje eliminacija otrovnih tvari koje se mogu nakupiti u tijelu.
Kao zadnja opcija može se predložiti transplantacija bubrega u najnaprednijoj fazi bolesti. Kako bi se spriječila renalna insuficijencija i gubitak funkcije bubrega, važno je piti puno tekućine i uzimati lijekove uz savjet liječnika.
Još jedna preporuka koju je važno usvojiti je zdraviji način života, bavljenje tjelesnim aktivnostima 3 puta tjedno kako bi se izbjegla prekomjerna tjelesna težina, izbjegavanje pušenja i konzumiranja alkoholnih pića.
Osim toga, važno je da se bolesnik pridržava dijete koju propisuje nutricionist, a koja podrazumijeva prehranu bogatu ugljikohidratima, a siromašnu solju, kalijem i bjelančevinama, jer se na taj način može spriječiti preopterećenje bubrega.
U slučaju visokog krvnog tlaka ili dijabetesa potrebno je redovito liječničko praćenje i lijekovi kako bi se izbjeglo oštećenje bubrega i renalna insuficijencija.
Renalna insuficijencija, ili zatajenje bubrega, ozbiljno je medicinsko stanje koje zahtijeva pažljivo upravljanje i terapiju.
Liječenje renalne insuficijencije može varirati ovisno o uzrocima, stadiju bolesti i individualnim potrebama pacijenta. Evo nekoliko ključnih aspekata u liječenju renalne insuficijencije:
Upravljanje osnovnim uzrocima: Identifikacija i upravljanje osnovnim uzrocima renalne insuficijencije od suštinske je važnosti. To može uključivati tretman osnovne bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog pritiska ili autoimunih bolesti koje mogu uticati na funkciju bubrega.
Kontrola simptoma: Pacijenti s renalnom insuficijencijom mogu patiti od različitih simptoma poput oticanja, umora, gubitka apetita i promjena u mokrenju. Lijekovi i terapije mogu se koristiti za kontrolu ovih simptoma kako bi se poboljšao kvalitet života.
Prilagođavanje prehrane: Pravilna ishrana je ključna za upravljanje renalnom insuficijencijom. Pacijenti obično moraju ograničiti unos soli, fosfora i kalija, dok se istovremeno fokusiraju na unos proteina visoke kvalitete i kontrolu unosa tečnosti. Nutricionisti mogu pomoći u izradi prilagođenih dijetalnih planova.
Hemodijaliza i transplantacija bubrega: U slučajevima ozbiljne renalne insuficijencije, kao što je terminalna bolest bubrega, hemodijaliza ili transplantacija bubrega mogu biti neophodni tretmani. Hemodijaliza se koristi za filtriranje otpadnih proizvoda iz krvi kada bubrezi više ne mogu obavljati tu funkciju, dok se transplantacija bubrega koristi za zamjenu oštećenog bubrega novim, funkcionalnim organom.
Redovni medicinski pregledi: Redovni pregledi kod nefrologa ili drugih stručnjaka za bubreg važni su za praćenje napretka bolesti, prilagođavanje terapije i sprječavanje komplikacija.
Važno je napomenuti da je svaki slučaj renalne insuficijencije jedinstven, stoga je ključno individualizirati terapiju i pristup svakom pacijentu. Rana dijagnoza, pravilno upravljanje osnovnim uzrocima i adekvatno liječenje mogu značajno poboljšati prognozu i kvalitetu života pacijenata s renalnom insuficijencijom.
Preporučujemo da pročitate
- UN dijeta – Upustva, jelovnik, pravila i iskustva
- Šta znači natalna karta? – Nauči čitati svoju natalnu kartu!
- Tireotropni hormon (TSH) povišen ili snižen – uzrok, simptomi, liječenje
- Poremećaj prilagodbe – Sve što trebate znati
- Stalno podrigivanje – šta uzrokuje i kako se lijeći