Zvuci klapa iz Posušja

Na Festivalu klapske pisme u Posušju nastupaju 23 klape iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Njemačke.


Piše: Vanja Gavran

Hercegovina i pjesma? Na prvu bi čovjek rekao da se tu radi o gangi, guslama i diplama. Da, i to je točno. No, točno je da se uz Hercegovinu odavno može vezati i klapska pjesma. Mirise i zvukove Dalmacije vjetar je prebacio preko Biokova i tom klapskom, gregorijanskom pjesmom, napjevom, napojio je i suhi hercegovački kamen.

Više od 30 godina u Hercegovini se njeguje klapska pjesma, koja je odnedavno stavljena na popis nematerijalne baštine UNESCO-a. Ona je više od folklora, nekako je na tronu nedodirljivosti. Jer tko pjeva klapsku pjesmu, istančano do savršenstva, jasne dinamike, usklađenih terci, on je, rekli bismo rječnikom mladih, faca u svom gradu.

U klapskom svijetu najviše se cijene muške klape, kao izvorne, ali u posljednje vrijeme ih i ženske i mješovite po kvaliteti pjevanja i prestižu. Danas Hercegovinom tako djeluje oko 25 klapa, što muških, što ženskih, što mješovitih, što kvalitetnih, što nešto manje kvalitetnih. Možete ih čuti na koncertima, smotrama klapa, na neformalnim druženjima, ali od prije tri godine i na Festivalu klapske pisme u Posušju.

Posušje je oduvijek gajilo ljubav prema dobrim kulturnim projektima. U ’70. i ’80. godinama prošlog stoljeća u Posušju se održavala višednevna smotra folklora zvana “Zvuci sa kamena”. Nastupali su folklorni sastavi s područja cijele bivše države i gradić je živio cijelu godinu za tih nekoliko ljetnih dana, kada je Posušje postajalo prava čaršija.

Došao je rat i “Zvuci sa kamena” su nestali, ali je svijest o važnosti kulture ostala. Tako je utemeljena manifestacija “Posuško lito”, koja traje dva mjeseca i koja je bogata glazbenim, sportskim i umjetničkim programima. Gotov svako večer se nešto događa, a posebno oko Velike Gospe, 15. kolovoza, kada se proslavlja i Dan općine Posušje.

Kako je sve krenulo?

Da se vratimo na Festival, koji je u samo tri godine postao najveći kulturni brend ovog hercegovačkog gradića.

Sve je počelo na neformalnim druženjima uz mezu, vino i pjesmu s članovima posuške klape Grga koja je dio Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a kojeg je i moja malenkost član Središnje uprave.

U Posušju se, kao i nekim drugim mjestima, nekoliko godina organizirala smotra klapa, revijalni nastupi klapa bez nagrada. Vrijeme je odavno sazrelo za nešto više od toga, za pravi i prvi festival klapa u Bosni i Hercegovini.

Otome smo sve više razgovarali, a predsjednik posuškog Napretka Ljubo Begić, koji je i ravnatelj Glazbene škole u Posušju, bio je spreman prihvatiti se posla kao i drugi ljubitelji klapske pjesme.

Sredinom prosinca 2013. načelnik Posušja Branko Bago na prvu je prihvatio ideju da već iduće godine organiziramo Festival.

Tako je i bilo. Na natječaj su se javile klape iz Bosne i Hercegovine i iz Hrvatske. Bilo ih taman dovoljno da se mogu održati dvije večeri, jedna muška, a druga rezervirana za ženske i mješovite klape.

Dosta smo vremena posvetili vizualnom identitetu festivala. Dva elementa trebalo je ukomponirati u logo: stećak i klape. Na trenutak nespojivo. Bilo je više prijedloga, ali je „u sridu“ pogodio poznati mostarski dizajner Miro Raguž koji je sa svojim timom odlično povezao ornamentiku stećaka i klapa, kao da su pjevači u klapama i ranije bili klesani u stećke. Još je svemu dodao smeđu boju, kao asocijaciju na franjevački red koji upravo nose smeđe habite.

Te subote i nedjelje, 2. i 3. kolovoza, kada je prvi Festival održan, nitko od posjetitelja nije očekivao da će se na Trgu hrvatskih branitelja, gdje se Festival održava, moći istinski uživati. Izvrstan zvuk, lijepa pozornica, kameni spomen braniteljima ukrašen rasvjetom, prepuno gledalište i dobre klape, sve je davalo dojam da se ne radi o prvom već 21. festivalu.

Žiri je pomno radio svoj dio posla, ali je i publika vodila računa kome će dati svoj glas. Jedna po jedna smjenjivale su se klape, bodrile jedna drugu, a svaka s nadom da će baš ona odnijeti nagradu žirija Posuški stećak ili onu publike nazvanu Bura, ali i vrijedne novčane nagrade.

Nota za notom, pjesma za pjesmom, neka tradicionalna, pa druga zabavna, ali u klapskoj obradi. Sve u svemu – pun pogodak.

Da je bilo posla je, da smo se svi umorili jesmo, ali smo baš bili ponosni i sretni što je sve dobro prošlo, što su pobijedili najbolji, što su se svi dobro proveli, i klape i publika i što je grad dobio već u prvoj godini dobar kulturni proizvod, brend s kojim se može ponositi.

Nastupaju klape iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Njemačke

Ove godine Festival će biti održan u subotu, 6. kolovoza i nedjelju, 7. kolovoza. Nastupit će ukupno 23 klape, ovoga puta iz BiH, Hrvatske, ali i Crne Gore i čak iz Njemačke. U revijalnom dijelu programa, dok žiri bude donosio odluke o najboljima, nastupit će popularne klape Sv. Juraj i Rišpet, koje će klapsku pjesmu, kao što to oni čine, pjevati uz instrumentalnu pratnju.

Odziv klapa je na ovogodišnji natječaj bio trostruko veći od onog broja koliko ih može nastupiti. To jasno govori koliko se ovaj Festival probio na karti klapski festivala i sada je pored Omiškog festivala, koji je ove godine održan po 50. put, i onoga u Perastu u Crnoj Gori, najznačajniji festival klapske pisme.

Pokrovitelji ove godine su član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Sponzora je sve više, uključila se i država i neka ministarstva, mediji prate Festival na zavidnoj razini, grad živi punim plućima, a ugostitelji trljaju ruke zbog povećanog prometa. I ponovno svi zadovoljni.

Kad se radi s entuzijazmom i radi općeg dobra onda nema šanse da projekt ne uspije. I ovaj Festival dokaz je tome, jer i svi koji ove godine na njemu rade, rade volonterski bez ikakvih financijskih naknada. Jer ono što se voli, ne može se platiti.

Al Jazeera

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here