Više od 3600 tužbi protiv banaka

Rješenja problema vezanih za rast tečaja u švicarskim francima u BiH nema na vidiku što automatski dovodi do rasta broja tužbi protiv banaka.

Piše: Dragan Bradvica

Država se više-manje drži po strani, banke su ponudile svoje uvjete prevladavanja problema sa “švicarcima”, udruženja korisnika imaju druge uvjete pa su do danas podnesene tisuće tužbi. Osim toga, iz udruženja korisnika kredita u “švicarcima” već su poslali određenu dokumentaciju i prema Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, tako da se neće libiti pravdu tražiti na ovoj najvećoj sudskoj instanci u Europi.

Pravna borba

Kako je za Dnevni list potvrdio Kemal Duraković, predsjednik Udruženja korisnika kredita “Švicarac”, do sada je prema njihovim podacima više od 3600 pojedinačnih tužbi otišlo prema bankama zbog kredita u francima.
– Do sada je bilo oko 200 presuda. Mi svakako ne odustajemo i borit ćemo se sve dok pravda ne bude zadovoljena, kazao je Duraković.
Jasno je kazao kako će pravdu tražiti najprije u našoj zemlji, ali neće prezati ni od suda u Strasbourgu ukoliko za to bude potrebe. Ponovio je kako je 9802 korisnika kredita sa svojim obiteljima izravno ugroženo zbog rasta tečaja franka te kako ih je nažalost do sada 18 izvršilo samoubojstvo.
Odvjetnički ured Dalibora Mrše u Banjoj Luci podnio je više od 250 tužbi protiv banaka koje su ugovarale kredite vezane za franak.
– Taj kreditni proizvod banke su napravile u vrijeme kada je švicarski franak bio na povijesnom minimumu. Bankari su sigurno znali da će rasti tečaj te valute, a njihovi službenici su u to vrijeme govorili klijentima da je franak najstabilnija valuta, kazao je Mrša za Srnu.

Osnovna načela

Prema njegovoj ocjeni, prekršena su osnovna načela obligacijskog prava, a to su načelo savjesnosti i poštenja, načelo jednake vrijednosti uzajamnih davanja, načelo ravnopravnosti ugovornih strana, zabrane zlouporabe prava te iskorištavanje monopolskog položaja.
On navodi kako valutna klauzula u RS-u nije sporna, jer je dopuštena zakonom, ali navodi kako je sporan način na koji je ona ugovorena i efekti koje je proizvela, jer su ti efekti u suprotnosti sa svrhom ugovaranja valutne klauzule.
– Uobičajeno je da se valutna klauzula ugovara ako je nacionalna valuta nestabilna i ako je visoka inflacija. U to vrijeme, a i danas, BiH ima stabilnu valutu čiji je tečaj fiksiran za euro. U svim dosadašnjim slučajevima sudski vještaci utvrdili su da su korisnici kredita banci vraćali dvostruko i više novca nego što su dobili, a na taj iznos su platili i kamatu koja im je obračunavana u razdoblju od 2006. do lipnja 2012. godine, naglasio je Mrša.
U svakom slučaju jasno je kako priča oko kredita u švicarskim francima još uvijek nije ni blizu kraja.

Dnevni list