Stari krediti koče nove kilomete

Ekspanzija gradnje autoceste na koridoru 5c u Federaciji BiH, tek što je faktički počela – mogla bi da bude zaustavljena, ukoliko vlada Fadila Novalića ne pronađe novi produktivni model financiranja planiranih dionica.

Autor: Almedin Šišić

Kao što je poznato, JP Autoceste FBiH kreditno je zaduženo kod banaka, od kojih je uzimalo višemilijunska sredstva za izgrađene dionice. U ovom trenutku kompanija po postojećem modelu može servisirati dug (mjesečne rate) tek od svojih prihoda, od naplate putarina i raznih doprinosa, i tako do 2019. godine. Za nove dionice više se ne mogu zaduživati – jer novi kredit, ukoliko bi ga uzeli, nemaju odakle vraćati.

Sve bi se ovo moglo ispostaviti kao veliki problem u vezi s planiranim završetkom izgradnje ovog ključnog infrastrukturnog projekta u BiH, koji je proteklih godina bio u ekspanziji nakon decenijskog zastoja, opstrukcija i kašnjenja.

Iz ureda premijera Novalića Nezavisnim je potvrđeno da Vlada FBiH razmatra nekoliko opcija modela daljeg financiranja gradnje autoceste.

“Niti jedna opcija nije isključena, uključujući i kredititiranje, ali prednost dajemo nekreditnim aranžmanima. Cilj nam je nastaviti i pojačati rad po ovom pitanju u odnosu na prethodna dva mandatna razdoblja. Smatramo da bi kontinuitet rada na koridoru 5c uvelike doprinio ostvarenju razvojnih planova ove vlade”, rečeno je iz Novalićevog ureda.

Eksperti, pak, smatraju da vlada Fadila Novalića, inače prvog uspješnog poduzetnika na čelu Vlade FBiH od rata na ovamo, mora žurno pronaći novi model financiranja, no tek bi ovdje mogli nastati novi problemi.

Naime, prema mišljenju dokazanih ekonomista i profesora, iako se kao jedna od mogućnosti u startu nameće ugovaranje koncesija, teško je očekivati ulagače za ovakvu vrstu ulaganja s obzirom na postojeću (i planiranu) frekventnost na koridoru 5c.

“Pitanje je tko bi se mogao pojaviti i biti zainteresiran za koncesiju? Da bi ceste bile u funkciji, mora biti dovoljno putnika i robe, jer zašto bi netko bacao svoje pare na koncesiju? Zato smatram da nema govora da će se neko javiti, jer se njegov novac može puno brže oplođivati u, recimo, ‘BH Telecomu’, gdje može ulagati i zarađivati”, smatra Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski ekspert iz Mostara.

Kao jedino moguće rješenje Domljan vidi dobivanje koncesijskih sredstava europskih razdvojih banaka, koje u ime europske transportne solidarnosti mogu ulagati u ovakve projekte.

“To su svakako najjeftinija sredstva, ali svakako je neophodno napraviti temeljnu analizu, jer matematika je neumoljiva”, ističe Domljan za Nezavisne novine.

Njegov kolega, sarajevski profesor i ekspert Muris Čičić, zaključuje da novonastala situacija za ljude iz branše nije ništa novo.

“Oni imaju još sredstava za dionicu Počitelj – Međugorje, Zenica jug – Zenica sjever i za dio oko Svilaja, i to je to. Već se spominje da dionica Žepče – Doboj ide pod koncesiju, samo pitanje je tko će se javiti. U ovom trenutku možemo samo spekulirati”, navodi Čičić.

On podsjeća na iskustva Hrvatske, koja je izgradila impozantnu mrežu autocesta, no same one se ne mogu isplaćivati od svojih sredstava.

“Dakle, ako BiH uskoro dobije status kandidata za EU, odmah se kvalificiramo za sredstva iz IPA fondova za ove namjene, i to bi znatno olakšalo cijeli posao. Međutim, svakako će ključni problem biti dionica Tarčin – Mostar, koja prolazi kroz planine i koja će biti izuzetno skupa”, ističe Čičić te zaključuje kako je iznimno važno da Vlada FBiH pronađe najbolji model budućeg financiranja.

Nezavisne novine