Šta će Kolinda reći Karamarku

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović jučer je iz Sarajeva, u koje je doputovala u prvu državničku posjetu nakon što je 19. februara stupila na dužnost, poslala poruku da su suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine ključni uslovi za svaki oblik podrške i institucionalne saradnje međunarodne zajednice prema BiH.

Piše: Daniel Omeragić

Ova deklarativna podrška evroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, koja stiže od nove hrvatske predsjednice, mogla bi se tumačiti kao vjetar u leđa našoj zemlji. U razgovoru sa članovima Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem izrazila je želju da BiH i sve države u regionu ostvare članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u. Međutim, i Grabar – Kitarović, kao nekadašnja ministrica vanjskih poslova Hrvatske, u vrijeme kada je ta zemlja započinjala evropski put, i kasnija pomoćnica generalnog sekretara NATO-a, zna da će do toga biti teško doći. Sagovornicima je zato prenijela ohrabrenje da će učiniti sve da se, ako ništa drugo, barem pozornost Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a zadrži na BiH.

– Danas smo u Sarajevo došli vozilima zato što sam htjela pokazati koliko su Zagreb i Sarajevo blizu. Svrha mojeg posjeta je poslati poruku prijateljstva, dobrosusjedstva i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Temelj moga odnosa prema Bosni i Hercegovini je apsolutno poštivanje suvereniteta, integriteta i nezavisnosti BiH. Isto tako, apsolutno poštivanje potpune konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda – Srba, Bošnjaka i Hrvata, u BiH, ali isto tako, vodeći računa o pravima građana koji ne pripadaju jednom od tri naroda, poručila je iz Sarajeva Grabar – Kitarović, pozdravivši novu evropsku inicijativu za Bosnu i Hercegovinu.

Evropska inicijativa ima korijene upravo u Hrvatskoj, odakle je potekao prijedlog da se umjesto insistiranja da se prvo riješi slučaj Sejdić – Finci našoj zemlji pruži nova šansa da odblokira zastoj, provodeći ekonomske i socijalne reforme. Naglasila je i da će Hrvatska uvijek biti podrška BiH u evroatlantskim integracijama te da će pružati i konkretnu pomoć u reformama koje će trebati uraditi na tom dugom putu.

Poruke prijateljstva koje je prenijela su dobrodošle i trebale bi da doprinesu stabiliziranju prilika u Bosni i Hercegovini. Grabar – Kitarović je ne tako davno, dok se nalazila na visokoj poziciji u NATO-u, također davala podršku nastojanjima BiH da postane članica Sjevernoatlantskog saveza. I kao hrvatska veleposlanica u Washingtonu, zajedno sa drugim veleposlanicima iz jugoistočne Evrope, radila je sa zvaničnicima američkog Kongresa na tome da Bosna i Hercegovina dobije zeleno svjetlo za ulazak u Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP). Nažalost, BiH još nije ispunila uslov koji su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a prije gotovo pet godina dali za početak primjene MAP-a, pa MAP čeka okončanje postupka knjiženja vojne imovine.

Ukoliko Bosna i Hercegovina želi sačuvati kredibilitet na Zapadu, koji se gradio i upućivanjem naših vojnika u misije pod okriljem NATO-a i Ujedinjenih nacija u najrizičnija područja svijeta kakva su Afganistan i Irak, nove vlasti u BiH bi u ovoj godini morale riješiti to pitanje. Bez toga neće biti moguće nastaviti napredovanje prema NATO-u.

A od nove hrvatske predsjednice se očekuje da sada bude još snažniji saveznik Bosne i Hercegovine na putu u EU i NATO. Poslije kontroverznih izjava o trećem entitetu datih tokom kampanje, a posebno nakon što je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, njen dojučerašnji stranački šef, kojem je formalno morala vratiti člansku karticu, podržao deklaraciju Hrvatskog narodnog sabora usvojenu u subotu u Mostaru, kojom se predlaže federalizacija BiH, raduje poruka Grabar – Kitarović upućena iz Sarajeva da će se o unutrašnjem ustrojstvu BiH i pitanjima funkcioniranja vlasti dogovarati legitimni predstavnici tri naroda u Bosni i Hercegovini.

Ona vjeruje i kako će se legitimni predstavnici Hrvata uspjeti u okviru institucija BiH izboriti za jednakopravnost Hrvata u BiH i da u tome mogu mnogo pomoći kako EU, tako i SAD. To, međutim, isključuje miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, kakvo je pokazao Karamarko. Ne radi se ovdje ni o kakvoj njegovoj brizi za položaj Hrvata u BiH. Hrvatsku do kraja godine očekuju izbori, a Karamarkov HDZ računa da bi mu priča o (ne)ravnopravnosti Hrvata sa druga dva naroda u Bosni i Hercegovini mogla donijeti značajan broj glasova.

Međutim, rješenja ponuđena u deklaraciji HNS-a ne vode BiH u dobrom smjeru. Novog rata o kojem, osuđujući deklaraciju, kao mogućnosti, govori Demokratska fronta sigurno ne bi bilo, ali dugoročno ni napretka BiH u evroatlantskim integracijama. Raspakivanje Dejtonskog sporazuma, stavio je jučer do znanja hrvatskoj predsjednici i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić, ne dolazi u obzir, jer bi to bilo otvaranje Pandorine kutije.

Posjeta Kolinde Grabar – Kitarović je došla u pravo vrijeme. Iako je pozdravila domoljublje iskazano u deklaraciji HNS-a, iskazala je i poštovanje spram sva tri naroda, koji bi sami trebali postići dogovor o tome kakvu Bosnu i Hercegovinu žele. Po povratku u Zagreb imaće o čemu pričati sa Karamarkom.

Oslobođenje