Pravosuđe spremno za procesuiranje izručenih iz SAD-a

Stručnjaci tvrde da pravosuđe u BiH može procesuirati sve ratne zločine, bez obzira na broj osumnjičenih koji bi bili izručeni iz SAD-a. Veliki dio tih osoba je navodno sudjelovao u ratnim zločinima u Srebrenici.

Prema pisanju New York Timesa, Vlada SAD-a razmatra deportaciju 150 doseljenika podrijetlom iz BiH zbog sumnje da su sudjelovali u ratnim zločinima i „etničkom čišćenju“ u ratu u BiH devedesetih godina. Broj protjeranih mogao bi biti i veći, jer su imigracijske službe identificirale najmanje 300 doseljenika koji su prilikom dostavljanja zahtjeva za ulazak u SAD prikrili podatke o svom sudjelovanju u ratu, odnosno ratnim zločinima i(ili) pripadnosti bivšim vojnim formacijama u BiH. Uglavnom se radi o „Bosancima“ koji sada žive u SAD-u, a koji su 1995. godine sudjelovali u vojnim operacijama i ratnim zločinima počinjenima u Srebrenici gdje je, kako podsjeća New York Times, nakon ulaska snaga bivše Vojske Republike Srpske (VRS) ubijeno oko 8.000 muškaraca i dječaka.

Pravni stručnjak iz Tuzle Vehid Šehić pojašnjava da je u imigracijskom postupku SAD-a za građane BiH kod popune formulara uobičajeno i pitanje: „Jeste li bili u vojnim formacijama za vrijeme rata u BiH?“ „Mnogi građani BiH očito nisu iznijeli te podatke. Provjere se vrše dugo vremena. Ovo nije prvi slučaj deportacije određenih osoba iz SAD-a, posebno onih za koje se sumnja da su sudjelovale u ratnim zločinima, a naročito kada su u pitanju događaji u vezi sa Srebrenicom iz 1995. godine. U ovakvim situacijama treba biti vrlo pažljiv. Ne znači da su svi koji bi mogli biti protjerani stvarno i sudjelovali u ratnim zločinima, ali pravosuđe BiH mora biti spremno, kadrovski i u svakom drugom pogledu, da procesuira sve osumnjičene za ratne zločine bez obzira na to nalaze li se u BiH ili u inozemstvu. Sada se samo očekuje konačna odluka Vlade Sjedinjenih Država“, kaže Šehić za Deutsche Welle.

„SAD nikada nije odjednom izručio BiH tako veliki broj osumnjičenih“

Glavna urednica u BIRN-u (Balkanska istraživačka mreža) BiH Erna Mačkić podsjeća da Amerikanci već godinama izručuju državljane BiH na daljnje procesuiranje bosanskohercegovačkom pravosuđu, ali da se zbog složene procedure nikada nije dogodilo da odjednom izruče tako veliki broj osumnjičenih. „Najčešće ih prvo osude zbog davanja lažnih informacija u vezi nazočnosti u vojnim formacijama, i tek kad izdrže te kazne onda ih deportiraju u našu državu zbog sumnje da su počinili ratni zločin. Ako i protjeraju tako veliki broj osumnjičenih za ratne zločine, to ne bi trebalo biti veliki problem za bh. pravosuđe u smislu procesuiranja. Za procesuiranje ratnih zločina sada su osposobljeni i sudovi na entitetskoj razini, a pravosuđe može pružiti zaštitne mjere za svjedoke“, ističe Erna Mačkić za Deutsche Welle.

Glavna urednica u BIRN-u BiH podsjeća da je procedura protjerivanja vrlo složena i dugotrajna. „U slučaju deportacije, dolazak tih osoba u BiH mogao bi se očekivati tek krajem ove ili iduće godine, a do tada bi, u skladu s implementacijom Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, trebali biti završeni složeni predmeti. U svakom slučaju, smatram da je potrebno što prije izručiti te osobe, kako bi postupci bili brzo pokrenuti. Što je duža procedura, svjedoka je sve manje. Pravosuđe u BiH ima tehničke i kadrovske kapacitete za procesuiranje ratnih zločina bez obzira na broj izručenih iz SAD-a ili drugih zemalja“, kaže Erna Mačkić.

Nema sigurnosne prijetnje u slučaju deportacije 150 osumnjičenih?

Bi li izručenje tako velikog broja osumnjičenih za ratne zločine u kratkom vremenskom razdoblju moglo predstavljati i sigurnosni problem za BiH? U jednom od ranijih komentara za Deutsche Welle direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović je kazao da, što se tiče Balkana, pojedinci koji su neposredno ili posredno sudjelovali u ratnim zločinima i koji sada žive i(ili) rade na području bivše Jugoslavije, ali i na prostorima Europske unije i SAD-a, predstavljaju „mnogo veću opasnost“ od balkanskih dobrovoljaca na ratištima Bliskog istoka.

Međutim, Vehid Šehić smatra da osumnjičeni za ratne zločine, koji bi u većem broju i u kratkom vremenskom roku mogli biti protjerani u BiH, ne bi predstavljali sigurnosnu prijetnju. „Svjedoci smo da se mnogi koji su počinili ratne zločine i danas slobodno šeću gradovima BiH. I danas imamo veći broj osoba kojima se sudi sa slobode. Međutim, pravosuđe BiH mora biti spremno da izvrši i taj zadatak, ako se SAD odluči deportirati tih 150 osoba koje su, navodno, osumnjičene za ratne zločine“, kaže Šehić.

DW