Ogromno nalazište plina 17 km od Dubrovnika

Zbog udruga za zaštitu okoliša ne može se istraživati u 10 km od kontinentalne i 6 km od otočne obale, a protiv su i estradnjaci

Iako je generalni stav geologa da se nafta nalazi na južnom, a plin na sjevernom dijelu Jadrana, naš istaknuti naftni geolog Stanko Kadija tvrdi kako se još od 1983. zna za raskošno nalazište plina na samom jugu, jedanaest nautičkih milja ispred Babina Kuka, odnosno Dubrovnika.

Spomenuto nalazište, kaže Kadija, prostire se na području površine oko 700 kvadratnih kilometara, i to u prostoru od Babina Kuka prema crnogorskoj državnoj granici.

– Riječ je o takozvanoj brightspot anomaliji, odnosno poroznom uleknuću. Bez istraživanja se ne može točno utvrditi je li taj porozitet uzrokovan zalihama plina, no gotovo je sigurno da se radi o plinu – tvrdi u razgovoru za Jutarnji Stanko Kadija i dodaje kako mu nije jasno zašto je to područje zanemareno.

Nestale trake

Napominje da su još za bivše države napravljeni seizmički profili tog područja, čijom je interpretacijom upravo on došao do tog otkrića. Problem je što su 90-ih iz arhiva, tvrdi, netragom nestale sve magnetske trake na kojima su bili seizmički profili prostora ispred Babina Kuka pa bi trebalo ponovno poduzeti detaljno snimanje tog podmorskog prostora.

– No, samo na osnovi snimki nitko ne može reći što se tamo nalazi. Znamo samo da je riječ o uleknuću koje može, ali i ne mora, u svojim strukturama skrivati zalihe plina – ističe poznati geolog.

Potencijal nalazišta na krajnjem hrvatskom jugu je, kaže Kadija, vrlo velik.

– Kad bi se radilo o plinu, govorimo o nalazištu čije su moguće zalihe desetke puta veće od nalazišta u sjevernom Jadranu koja eksploatiramo već 10-ak godina. Ta su polja pri kraju i već se eksploatiraju sekundarnim metodama, upotrebom vode te im je vijek još možda deset godina – pojašnjava umirovljeni inženjer Kadija koji je karijeru ostvario u Ina-Naftaplinu te upravo nalazište ispred Babina Kuka smatra svojim nedovršenim projektom.

Ukupno deset polja

Hrvatska je natječajem omogućila istraživanje ugljikovodika na ukupno deset istražnih polja u Jadranu. Istraživanjem se može baviti pet kompanija – uz Inu, to je omogućeno tvrtkama Marathon Oil, OMV, Eni te Medoilgas. Iako se i neka njihova polja nalaze u južnom Jadranu, ona su, kaže Kadija, 50-60 milja od nalazišta ispred Babina Kuka. Na tim se istražnim poljima, uvjeren je, neće pronaći nafta ni plin u komercijalnim količinama.

– Problem je što su udruge za zaštitu okoliša svojim protivljenjem eksploatacije prouzročile situaciju u kojoj su istraživanja nemoguća deset kilometara od kontinentalne i šest kilometara od otočne obale. Stoga je nemoguće obavljati bilo kakva istraživanja, a kasnije i eksploataciju, na nalazištu koje sam otkrio – tvrdi Kadija.

Uzgred napominje da su dodijeljena istražna polja na Jadranu poprilično besmislena, posebice kad je riječ o nafti, jer se sa sadašnjom cijenom ispod 50 američkih dolara za barel, uopće ne isplati postavljati skupocjene platforme za bušenje. Tek pri cijeni od 80 dolara po barelu, objašnjava Kadija, platforme bi bile na minimumu profitabilnosti. No, istraživanje i eventualna eksploatacija nalazišta ispred Dubrovnika mogla bi biti isplativa. Javnost je načelno protiv svake vrste bušenja. Brojni estradnjaci prošlih su dana izrazili uvjerenje kako bi naftne platforme u Jadranu mogle imati nesagledive posljedice, prenosi Jutarmji list.

Odgoda do 2016.

Iako su ugovori o istraživanju i eksploataciji trebali biti potpisani početkom travnja, a prvi radovi započeti potkraj godine, to se ipak neće dogoditi. No, presudni nisu bili argumenti građana i “zelenih”, nego svojevrsni veto Slovenije, Italije i Crne Gore. Susjedi su zatražili uključivanje u prekogranične konzultacije o Strateškoj studiji o utjecaju na okoliš, na što imaju pravo u skladu sa smjernicama EU. Slijedom događaja, očekuje se značajno kašnjenje s potpisivanjem ugovora, a početak radova nije izgledan prije 2016.

neznase.ba