O boljem poslovom okruženju općenito, o izvozu tek koja riječ

SDA, HDZ BiH i DF formirali su koaliciju u Federaciji BiH. Zajedno s još 11 stranaka potpisali su i “zajedničku pisanu obvezu” o provođenju ekonomskih i socijalnih reformi na putu prema EU-u, koje su im u dokumentu Sporazum o radu i zapošljavanju sastavili Europska komisija i poslodavci u BiH i koji je postao britansko-njemačka, a potom nova europska inicijativa prema BiH.

Piše: Predrag Zvijerac
Koliko bi nova vlast mogla zaista raditi na rješenjima za ekonomsko-socijalne probleme, a koliko će to biti tek podjela izbornog plijena, moglo bi se zaključiti i iz kompatibilnosti njihovih izbornih programa i programskih deklaracija i rješenja za koja se ove tri stranke zalažu.

Dobar, tri

Centar za politike i upravljanja u jednoj od svojih analiza navodi kako su upravo SDA i DF najviše pozornosti u svojim programima (iako to nikad nije nešto posebno značilo) posvetili pitanjima koja su izravno vezana za poboljšanje poslovnog okruženja u zemlji. Ako je minimalna ocjena jedan (što bi značilo da se ne spominje konkretno pitanje i rješenje), a maksimalna ocjena pet (kreiran plan djelovanja, predložena rješenja za ojačavanje konkretnih institucija ili konkretne brojke, gdje je prigodno te ako je potrebno, navedeni zakoni koje je potrebno izmijeniti) ove dvije stranke imaju prosječnu ocjenu vrlo dobar. Treća stranka, HDZ BiH, dobila je, pak, jedva prolaznu ocjenu dva, s tri jedinice, dvije dvojke, jednom trojkom, a četvorku je ova stranka dobila ponudivši konkretno rješenje za olakšavanje osnivanja novih poduzeća. Naravno, ne mora značiti kako su ponuđena rješenja i najbolja i kako će se ono zaista ikada i implementirati.

Nova radna mjesta

Procedura za zapošljavanje novih radnika u BiH je izuzetno komplicirana i po tome je BiH 111. od 189 zemalja svijeta. Uz to, visine poreza i doprinosa na plaću su izuzetno visoke i doprinose stvaranju sivog tržišta i nepoštovanja zajamčenih prava radnika.
Što se tiče HDZ-a BiH, ova stranka u svom ekonomskom programu uopće ne daje konkretna rješenja za olakšanje registracije novih zaposlenika, modele za stimulaciju zapošljavanja ili modele za zaštitu prava radnika.
SDA je za povećanje iznosa sredstava za aktivne mjere zapošljavanja, fond za poticanje omladinskog poduzetništva, kreiranje programa zapošljavanja za različite ciljne skupine, izmjenu Zakona o radu i kolektivnog ugovora, izmjenu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih te usvajanje Zakona o obrazovanju odraslih na razini entiteta i županija, ali ostaje nejasno koja su konkretna rješenja za olakšanje registracije novih zaposlenika.
DF-ova ideja je reforma sustava zapošljavanja kroz usmjeravanje aktivnih politika zapošljavanja, donošenje zakona koji će omogućiti lakše zapošljavanje te ojačavanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje. HDZ BiH je i ovdje deklarativan i navodi kako veću pozornost treba usmjeriti k ženama-poduzetnicama i zapošljavanju mladih stručnih osoba. Ne daje konkretna rješenja za olakšanje registracije novih zaposlenika, modele za stimulaciju zapošljavanja ili modele za zaštitu prava radnika.
Otvoriti novo poduzeće u BiH je prava birokratska noćna mora za svakoga, bez obzira je li domaći ili strani državljanin. Doing Buseiness izvješće je po tom kriteriju našu zemlju smjestilo na 174. poziciju od 189 zemalja.
SDA predlaže uspostavljanje e-registra za licence i dozvole, smanjenje vremena za registraciju i izmjene Zakona o administrativnim pristojbama BiH za pojeftinjenje postupka registracije poduzeća.
DF predlaže rješenje po kojem bi registracija novih kompanija bila moguća u jednom danu i na jednom šalteru, uz mnogo niže troškove, dok HDZ BiH predlaže uspostavljanje e-uprave i izmjene zakona (ne navodeći kojih) za olakšavanje postupka registracije poduzeća.

Pravosuđe i poslovanje

Ishođenje dokumentacije za izgradnju novog objekta je dugotrajan proces koji odbija potencijalne investitore u proizvodnom sektoru da grade svoje proizvodne pogone u BiH. Nedavno smo pisali kako je za vađenje svih dozvola u FBiH potrebno gotovo šest mjeseci. Na 175. smo poziciji (od 189 zemalja) prema lakoći dobivanja građevinske dozvole te na 164. poziciju prema lakoći priključenja na
elektrodistributivnu mrežu. SDA tek općenito predlaže reformu zemljišne administracije (ne navodeći kako) i uspostavu javnih e-registara za licence i dozvole, dok se HDZ BiH i DF uopće ne osvrću na građevinske dozvole.
Zaštita ugovora i nesigurnost naplate ugovorenih obveza mnoge zdrave kompanije šalje u bankrot i stečaj. Prema kriteriju zaštite ugovora, smo 115. od 189 zemalja svijeta. HDZ BiH, koji je dao dva ministra pravosuđa, i FBiH i BiH, u svom programu uopće ne spominje povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava u cilju zaštite ugovora i omogućavanje sigurnosti za poslovanje. SDA predlaže formiranje gospodarskih sudova, usvajanje Zakona o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava te redizajn stečajnih procedura i uvođenje predstečajnog poravnanja (nešto slično što je uradio SDP u Hrvatskoj), ali ne daje konkretan plan. DF također ne daje konkretan plan, ali ideja ove stranke je kreiranje uvjeta za djelotvornije rješavanje gospodarskih sporova i ubrzavanje izvršnih postupaka kroz donošenje zakona koji će definirati precizne rokove izmirivanja ugovorenih obveza i redizajn stečajnih procedura.

HDZ BiH ne zanima izvoz

I dok se ekonomski programi SDA i DF-a prilično detaljno bave međudržavnom trgovinom i mjerama kojima bi se povećao izvoz, nude industrijsku strategiju, analize grana koje imaju najveći potencijal, razmatraju mogućnosti pravljenja fondova kojima bi se pomogle ove kompanije, razmišljaju o “ekonomskoj diplomaciji”, PDV olakšicama za izvoznike, pomaganju tvrtkama da dostignu standarde EU-a, HDZ BiH takve konkretne mjere u svom programu uopće ne spominje.

Promjene PDV-a

Stara je priča kako je politika plaćanja poreza, posebno kad je u pitanju oporezivanje rada, izuzetno nepovoljna za razvoj realnog sektora. Tu smo na 135. poziciji od 189 zemalja svijeta. SDA je po ovom pitanju konkretnija pa predlaže produljenje roka za plaćanje PDV-a i smanjenje roka za povrat PDV-a, oslobađanje neto izvoznika plaćanja PDV-a na uvoz sirovina, smanjenje poreza i doprinosa na plaću ispod 50 posto od neto primanja, ukidanje neoporezivih stavki, ali ne daje konkretne brojke.
DF predlaže promjenu naplate PDV-a i produženje roka za plaćanje PDV-a, poreznu reformu koja će postupno smanjiti visinu i broj nameta, uvođenje strožih propisa i sankcija za utaju poreza i neplaćanje doprinosa, smanjenje stope poreza na dobit za kompanije koje odluče reinvestirati ostvarenu dobit u pokretanje proizvodnje te uspostavljanje učinkovite administracije za prikupljanje poreza, no ni DF ne daje konkretne brojke. HDZ BiH ne daje konkretna rješenja ili brojke i tek općenito predlaže smanjenje fiskalnih opterećenja, poreznih i neporeznih opterećenja gospodarstva, posebice u sferi doprinosa. Zalaže se i za poreznu politiku koja će dati jednake mogućnosti domaćim i stranim poduzećima za porezne olakšice.

Razvojnu banku FBiH nitko ne spominje

BiH je smještena na 73. poziciju od 189 zemalja prema kriteriju dobivanja kredita. HDZ BiH se općenito zalaže za omogućavanje pristupa izvorima financiranja malih i srednjih poduzeća, osiguranje financijskih potpora, kako preko grantova tako i preko povoljnijeg kreditiranja dok je SDA za jačanje financijske discipline, formiranje fonda za razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća te primjenu Zakona o državnoj pomoći BiH i uključenje financiranja aktivnosti koje se odnose na promociju i razvoj izvoza. DF je ovdje najkonkretniji i predlaže da se proračunski novac, novac fondova i svi drugi javni prihodi deponiraju isključivo u bankama koje su vlasništvo državnih institucija, dakle entitetskih vlada, kako bi upravo te institucije dobile mogućnost na osnovi takvih depozita utjecati na visinu kamate na financijskom tržištu BiH u smislu njezinoga smanjenja, kao i na mogućnost da se tim putem domaćim tvrtkama mogu osigurati financijska jamstva nužna za dobivanje većih poslova u zemlji i u inozemstvu te omogućavanje domaćim građanima i stranim investitorima da ulažu u domaće gospodarstvo i izgradnju cestovne i energetske infrastrukture kroz aktiviranje tržišta kapitala, što bi ponudilo povoljniji vid financiranja projekata od državne do općinske razine preko izdavanja obveznica i ujedno smanjenje ovisnosti o komercijalnim bankama u stranom vlasništvu. Razvojnu banku FBiH, koja bi s kreditima po nižim kamatama od komercijalnih trebala služiti gospodarstvu, nitko ne spominje.

Dnevni list