Nevidljiva noga tržišta

Božo Petrov je navodno predložio nacionalizaciju Agrokora, a tu je svemirsku nebulozu za N1 prokomentirao Radimir Čačić. S dozom dobrohotnosti natamburao je makroekonomskog mladomisnika koji se proslavio monetizacijom parkinga u Metkoviću
slika iz galerije.

Piše: Boris Rašeta

Global, HRT, 14. ožujka, 21:03

U vrlo sadržajnom vanjskopolitičkom magazinu nije bilo praznog hoda. Košarkaški rečeno, bila je to ‘čista igra’. U uvodnom razgovoru s voditeljicom Zdenkom Kardum, povjesničar Davor Marijan trezveno je procijenio da su šanse da bosanska šestorka (Prlić i ostali) bude oslobođena vrlo male, jer su, kako je rekao, u Herceg-Bosni postojali logori u kojima su ljudi bili tretirani ‘mimo Ženevskih konvencija’. Jasna Paro napravila je dobar prilog o Europi nakon Brexita, ‘Europi s više brzina’, Dragan Nikolić podjednako dobar o francuskim izborima s odličnim sugovornicima, no Global su istinski odličnim učinile dvije velike reportaže. Jednu, o turskom genocidu nad Armencima, napravio je Miro Aščić, važan i dobar reporter Hrvatske televizije, dok je drugu, također izvrsnu, odradio stručnjak za Rusiju Marko Stričević. Zapanjujuće je kakvo je obilje informacija stalo u njegovih sedam minuta teme o položaju žena u toj zemlji, od socijalističke revolucije do danas.

Što je klasik, HRT, 14. ožujka, 21:35

Emisija Što je Klasik iz autsajderske pozicije postaje jedna od programskih perjanica Trećeg programa, od kojega su naši desničarski Teletubbiesi napravili nešto nalik Palmiri nakon ulaska ISIL-ovaca. Što je klasik uvijek je gledljiva emisija, koja privlači pažnju gledatelja čak i ako je riječ o ezoteričnijem predmetu poput portugalskog polihistora Fernanda Pessoe, a razlog te privlačnosti je dvojak: upućena i za svaku svoju temu vidno zainteresirana voditeljica Karolina Lisak Vidović te sjajni gosti koji su ostrašćeni i eruditni poznavatelji materije. ‘Ništa se veliko ne da bez strasti napraviti, pa ni TV emisija na Trećem’, rekao je stari njemački TV kritičar Hegel. Dojam je da bi profesor Nikica Talan mogao pet sati u komadu pričati o Pessoi, a da bi stanke pravio tek kad hvata zrak ili pije vode da podmaže sasušeno grlo. To može i Grmoja, ali Talan priča sadržajno.

Užitak za gledati, a evo i par bizarnih spoznaja o čovjeku koji nas je naučio da ‘živjeti znači biti drugi’, što je temelj svake ljudskosti. Pessoa je, dakle, pisao slogane za Coca-Colu, a pisao je na svaki medij koji mu je dopao u šake: vrećice, škarnicle, omotnice bombonjera. U najavi emisije istaknuto je da nam Portugalci nisu dali samo riječi poput marmelada, barok, bajadera i banana, nego i Pessou, a mi im na tome zahvaljujemo.

Novi dan, N1, 15. ožujka, 8:00

Čini se da je Ivicu Todorića sustigla nevidljiva noga tržišta, pa mu je napucala vritnjak. Ekonomski titan iz Metkovića, Božo Petrov, navodno je u jednom trenutku predložio nacionalizaciju Agrokora, a tu je svemirsku nebulozu u studiju N1 televizije prokomentirao Radimir Čačić, koji je s dozom dobrohotnosti natamburao ovog makroekonomskog mladomisnika koji se u makroekonomiji proslavio monetizacijom parkinga u Metkoviću.

‘Gospodin Petrov je’, rekao je Čačić, ‘psihijatar po struci’. ‘Ne znam je li se konzultirao s kim ili je to njegova, ne sumnjam, dobronamjerna sugestija, ali ljudi koji su po struci ekonomisti, čak i ako su ekonomisti, operativno i praktično najčešće ne znaju puno. Ovdje nacionalizacija nije opcija.’ Čačić se založio da država pomogne Agrokoru, a ne Todoriću. Posve je jasno zašto. Ako strani trgovački lanac preuzme Konzum, čije će proizvode forsirati na policama, hrvatske ili svoje?

Vijesti iz kulture, HRT, 15. ožujka, 23:30

U prilogu o pedesetoj obljetnici čuvene Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koji je emitiran u Vijestima iz kulture, mogli smo čuti savršeno preciznu bilancu sveukupnih društvenih i političkih postignuća. ‘Hrvatski se jezik danas susreće s brojnim izazovima’, kaže u offu Lina Kežić, pa pušta izjavu umirovljene profesorice Nives Opačić: ‘Danas imamo i Hrvatsku i hrvatski jezik u njoj, ali moram ponoviti nešto što sam već rekla više puta: imamo državu u kojoj vlastiti jezik gubimo. Al’ zato više nema krivca sa strane. Sad smo krivci isključivo mi.’ Kad jednoga dana netko bude radio kroniku ove strašne propasti, neće nikako moći izbjeći zaključak da su za sve ovo krivi ‘domoljubi’, oni koji drže desnu ruku na srcu, čast izuzecima. Najgore zemlje, primijetio je Goethe, a taj nije bio glup, imaju najbolje domoljube. Potvrdilo se to, bogami.

Na kraju, jedan predragocjen citati iz Enciklopedije. ‘U glasovitom spisu ‘Što je prosvjetiteljstvo?’ (‘Was ist Aufklärung?’, 1783) I. Kant kaže: ‘Prosvjetiteljstvo je čovjekov izlazak iz samoskrivljene nezrelosti’, a ‘nezrelost’ je prije svega čovjekova nesposobnost da se samostalno služi svojim razumom. U tom smislu prosvjetiteljstvo je ‘hrabrost’ da se čovjek osloni na samoga sebe i na svoje duhovne moći te da sukladno tomu preuzme odgovornost za svoja djela i svoje spoznaje.’

Jezik je, rekao bi Martin Heidegger, kuća bitka. Proces koji je gospođa Opačić uočila u toj kući odvija se posvuda oko nas. A krivaca sa strane – nema. Kako bi rekao savršeni Konstantin Kavafis; a što ćemo sad, kad barbara više nema, i oni su bili kakvo-takvo rješenje…

Vrijeme je za jazz, HRT, 16. ožujka, 18:50

Pravi, veliki, istinski gospodin: dobri duh Zagreba, Stjepan Jimmy Stanić dobio je sat vremena na Trećem, što pohvaljujemo i odlikujemo, kao i činjenicu da je dobio Porin za životno djelo. U dugom i ležernom razgovoru, koji je s njim vodio Davor Hrvoj, doznali smo da je Stanić jednako zaljubljen u jazz kao i u sevdalinke, da za njega nije bila opera jer je ‘čovjek ‘tica, koji voli slobodu’, a opera zahtijeva ropsku disciplinu i rad, te da je s jednom kolegicom pjevao ‘kao vulkan’. Kad je kolegicu pitao što to znači, rekla mu je: ‘Svega ste me popljuvali.’

Stjepan Jimmy Stanić nedavno je u rekordnom roku rasprodao Močvaru. U odličnoj je kondiciji, a o svemu priča na uzorno pristojan način. ‘Volio sam sevdah, a ono drugo, kak se ono zove’, zapitao je novinara. ‘Novokomponirane’, pomogao mu je novinar. ‘Da, to, to je bila komercijala.’ Jimmy Stanić nije samo enciklopedija jazza, već i bontona. Želimo mu još puno rasprodanih koncerata.

Novosti

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here