Nema druge strategije za BiH osim proširenja

List Observer piše da je molba BiH za članstvom u EU dobila poticaj. Od šefova diplomatija EU se u martu očekuje da prihvate preporuku visoke predstavnice Mogherini o stupanju na snagu SPP-a, potpisanog još 2008.

Autorica: Jasmina Rose

Britanski list Observer objavio je članak svog briselskog dopisnika pod nazivom “Nema druge strategije za BiH osim proširenja”, u kojem se dalje navodi:

“Ali kao i 2008. godine i ovaj put je stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju impuls koji stiže od kreatora iz Evropske unije, tako da bi se – kao i 2008. godine – moglo desiti da sve propadne. Zapravo bh. političke elite – čije zajedničko gušenje javnog života u zemlji traje zahvaljujući Dejtonskom sporazumu, potpisanom 1995. godine – stalno su demonstrirale da nisu voljne da mijenjaju Ustav ili da se slože sa bilo čim što bi imalo efikasnijeg učinka na rad centralne vlade – iako je to bio zahtjev za približavanje Evropskoj uniji. Političkim elitama je udobno da žive u nefunkcionalnoj državi, čiji im Ustav i zakoni garantuju zaštitu ali i priliv nepresušnih finansija od strane državnih i poludržavnih firmi, bez bilo koje vrste odgovornosti.
Kada je EU shvatila da se stranački lideri neće moći pokrenuti, jednostavno je, na insistiranje Njemačke, redefinisala svoje uslovljavanje. Više nije tražila kredibilan napredak kako bi se riješilo pitanje Sejdić-Finci, već joj je bila dovoljna samo deklaracija lidera odnosno njihova pismena izjava. U januaru su se stranački lideri tako neopozivo obavezali na poboljšanje funkcionalnosti institucija države, poduzimanje ekonomskih i socijalnih reformi i jačanje vladavine prava. Uz to je rečeno da će vladine institucije posvetiti specijalnu pažnju odluci Sejdić-Finci. U deklaraciji nema rokova niti deadlinea. Izjava je bila ključni elemenat plana koji je kreirala njemačka vlada, kako bi ukinula blokadu i pomogla zemlji na njenom putu ka eventualnom članstvu u EU. To je važno za EU jer za BiH nema druge strategije osim proširenja.

EU na žalost nije pripremljena na mogućnost da huškači i nacionalisti uguše buduće socijalne proteste. Paddy Ashdown je to sumirao na konferenciji u Oksfordu 3. marta. “Nije baš da mi nemamo poluga da zaustavimo da se BiH kreće u pravcu nazatka. Ali mi u posljednjih deset godina nismo bili voljni da koristimo te poluge. EU se suočava sa geopolitičkim izazovima, koji se više ne mogu ignorisati. Jedan od odgovora EU na to bi mogao biti da napusti svoju zonu udobnosti. Uzdržanost EU da koristi svoje ovlasti i poluge moći u BiH šalje pogrešan signal autokratama i onima koji prave probleme”, piše britanski list Observer.

Turski kipar dobio proces protiv Erdogana

Tageszeitung iz Berlina donosi tekst o turskom kiparu Mehmetu Aksoyu koji je dobio proces protiv turskog predsjednika Erdogana u kojem se kaže:
“U Turskoj još ima sudija. Mehmetu Aksoyu, jednom od najpoznatijih kipara u ovoj zemlji, uspjelo je da uspješno okonča proces. Sud u Istanbulu je donio presudu po kojoj je Erdogan proglašen krivim za uvredu kipara. Zbog teškog duševnog bola Erdogan kiparu mora isplatiti 10.000 turskih lira, što je preračunato suma od 3.500 eura. Odluka ima veliki simbolični značaj. Najprije, zato što Erdogan već godinama podiže tužbe protiv niza prema njemu kritičnih novinara i umjetnika, pokušavajući ih na taj način zastrašiti, što mu na žalost previše često uspijeva.

Aksoy je u gradu Karsu, po nalogu gradske uprave, napravio spomenik, koji je trebao ponukati na pomirenje sa susjedima Armencima. Spomenik je prikazivao dva čovjeka koji idu jedan prema drugom kako bi se pomirili. Bio je tako veliki da se mogao vidjeti i s druge strane granice, u Armeniji. Erdogan je tokom jedne posjete ovom gradu nazvao spomenik monstruoznim i groznim. U roku od nekoliko mjeseci, spomenik je rastavljen i uklonjen, iako je turski umjetnik imao potporu domaće i međunarodne umjerničke kolonije”, piše Tageszeitung iz Berlina.

DW