Krvnicima nema ko da sudi: Šta se to događa u instituciji koja je naslijedila Haški tribunal ?

Haaško tužiteljstvo usprotivilo se micanju američkog suca Theodora Merona iz žalbenog vijeća koje će izreći pravomoćne presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Prije najnovije komplikacije presuda Karadžiću je bila najavljena za decembar , ali je pitanje hoće li se zbog najnovije haaške svađe rokovi ponovno morati produljiti. Presuda Mladiću očekuje se iduće godine.

Piše: Snježana Pavić

Povlačenje Amerikanca Merona prvo su tražili advokati Ratka Mladića, jer ga smatraju pristranim, i tome je udovoljio francuski sudac Jean Claude Antonetti, koji je donio odluku o isključenju tri suca jer su se bavili Mladićem u drugim haaškim slučajevima. Nakon toga je 88-godišnji Meron sam odlučio povući se iz drugog žalbenog postupka, onog protiv Radovana Karadžića.

Imenovao je i svoju zamjenu i oko toga se sukobio s Antonettijem. Tužiteljstvo pak smatra da su u krivu i jedan i drugi, i traži poništenje odluke o povlačenju Merona i druge dvojice sudaca iz slučaja Mladić, upozoravajući da je ta odluka bez presedana u povijesti Haaškog suda.

Tužiteljstvo smatra da je odlukom o povlačenju trojice sudaca Antonetti stvorio atmosferu nestabilnosti na sudu, tim prije što se Meron nakon toga sam povukao iz procesa Radovanu Karadžiću, samo nekoliko mjeseci prije izricanja presude.

Radovan Karadžić i Ratko Mladić su odvojeno pred Haaškim sudom osuđeni za ratne zločine. Mladić je u novembru prošle godine osuđen na doživotni zatvor, a Karadžić 2016. godine na 40 godina zatvora: Mladićev postupak je u predžalbenoj fazi, a Karadžićev u žalbenoj i presuda bi mu trebala biti izrečena u decembru . Nakon Mladićeve presude, Haaški sud (ICTY) je prestao s radom, a nekoliko nedovršenih slučajeva preuzeo je Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, koji sudi i za zločine u Ruandi. Meron je predsjednik tog Mehanizma, a Antonetti po rangu drugi iza njega.
Je li se Meron smio izuzeti?

Suci i tužitelji od ljeta se bombardiraju podnescima. Čini se da su u sukobu francuski sudac Jean Claude Antonetti, poznat po tome što je sudio šestorci za Herceg-Bosnu, ali i po tome što je uspio privesti kraju suđenje Vojislavu Šešelju, koji je prije toga izludio nekoliko drugih sudaca. Meron je dugogodišnji predsjednik Haaškog suda.

Neki ga prozivaju zbog iznenađujućeg niza oslobađajućih presuda na kraju rada Haaškog suda. Zajednički im je slučaj Šešelj: Antonetti je Šešelja 2016. oslobodio, a onda ga je Meron u aprilu ove godine u žalbenoj presudi osudio na 10 godina zatvora. U Šešeljevom Žalbenom vijeću sjedio je portugalski sudac kojeg je Meron sada imenovao za svoju zamjenu u procesu protiv Karadžića.

Po podnescima izgleda da su Meron i Antonetti, Amerikanac i Francuz, zaratili oko tog portugalskog suca. Istog dana, 27. septembra , Meron je potpisao svoje povlačenje i naveo da će ga zamijeniti Portugalac Ivo Nelson de Caires Batista Rosa. “Ne, nisi bio ovlašten za to, povuci to imenovanje”, piše Antonetti. U sukob se upliće i tužiteljstvo, koje traži da se stvar vrati na početak, i da se povuče odluka o izuzeću Merona i još dva suca u slučaju Mladić.
Mali broj sudaca

Mladićevi advokati uspjeli su u zahtjevu da se iz žalbenog procesa isključe iskusni suci Meron, Carmel Agius i Liu Daquin, i to zbog moguće pristranosti. Mladićevi advokati istakli su da je Meron sjedio u 13 žalbenih vijeća i predsjedao u njih šest u kojem su se razmatrale činjenice relevantne i za slučaj Mladić.

Nakon toga je Karadžić 25. septembra tražio Meronovo povlačenje. Umjesto da na taj zahtjev odgovori Jean Claude Antonetti, koji je kao najstariji nakon Merona odgovorio i na prethodni zahtjev za Meronovo izuzeće, potez je povukao Meron. Theodor Meron je dva dana kasnije, 27. septembra , objavio da se povlači iz slučaja Karadžić, ali ne zato što se smatra pristranim nego zato da se ne bi odugovlačio postupak Karadžiću zahtjevima za njegovo izuzeće.

Meron je objavio da se povlači, navodeći kako prihvaća argument da se činjenica da je sudio u sličnim postupcima protiv nižerangiranih osoba tretira kao temelj za postojanje pristranosti. Istoga dana, 27. septembra , donio je nalog da na njegovo upražnjeno mjesto u Žalbenom vijeću dođe portugalski sudac Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Drugi suci u slučaju Karadžić su William H. Sekule, Vagn Pruesse Joensen, Jose Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana. Sudac Sekule je među ostalim bio član Žalbenog vijeća kod donošenja pravomoćne presude srpskom generalu Zdravku Tolimiru za genocid u Srebrenici, pa bi se po istoj logici moglo tražiti i njegovo izuzeće. Zbog malog broja haaških sudaca, gotovo je nemoguće naći nikog tko nije sudio u povezanim postupcima.

Beogradski mediji prenose nagađanja kako bi Antonettijeve odluke mogle dovesti do oslobađanja Ratka Mladića, no to je gotovo isključeno, jer u Žalbenom postupku se ne sudi ispočetka, nego se rješavaju uglavnom proceduralne žalbe.

Trenutno Mladićevo Žalbeno vijeće vodi sutkinja iz Zambije Prisca Matimba Nyambe, članovi su Aminatta Lois Runeni N’gum iz Zimbabvea, Gberdao Gustave Kam iz Burkine Faso, Seymour Panton s Jamake te Elizabeth Ibanda-Nahamya iz Ugande. Samo posljednje dvoje sudaca je iz starog žalbenog vijeća. Mladićevim odvjetnicima znakovito se čini to što je na čelo Žalbenog vijeća u slučaju Mladić došla Prisca Matimba Nyambe, sutkinja iz Zambije koja se protivila osuđujućoj prvostupanjskoj presudi generalu Tolimiru za genocid u Srebrenici. Ostali nemaju iskustva s ICTY-ja, ali su sudili na sudu UN-a za ratne zločine u Ruandi.

Jutarnji list

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here