Koliko su opasni povratnici iz Iraka i Sirije?

Suad Hasanović je pripadnik specijalnih postrojbi SIPA-e u Bosni i Hercegovini. Bio je uključen u operacije Damask 1 i Damask 2. Iz BiH je, po procjenama, oko 150 uglavnom mladih ljudi otišlo na ratišta u Siriju i Irak.

Možete li nam nešto reći o operacijama pod kodnim nazivom “Damask 1 i 2” (s ciljem onemogućavanja novačenja bosansko-hercegovačkih državljana za sudjelovanje u ratnim sukobima u Siriji, nap. red.)? Koliko su bile uspješne i s kakvim problemima ste se susretali?

Od samog početka, od pristizanja informacija da određeni broj građana BiH ima interes za odlaskom na ratom zahvaćena područja Sirije i Iraka, SIPA se intenzivno bavi sakupljanjem takvih podataka i procjenom takvih informacija, naravno zajedno sa Tužilaštvom BiH.

Gdje se, po Vašem mišljenju, nalaze centri političkog islama u BiH (naslovna fotografija: uhićenje jedne osobe za koju se sumnja da je pripadnik radikalnog islamističkog pokreta i da je novačio borce za odlazak u Siriji i Irak)?

Kada govorimo o samim centrima političkog islama u BiH, nemam saznanja, niti informacija da postoji isključivo neki centar unutar BiH. Ako ste mislili na određena naselja u kojima žive pripadnici vehabijske zajednice, odnosno vehabijskog pokreta, onda su to naselja u Gornjoj Maoči, općina Srebrenik, naselje Dubnica u općini Kalesija, naselje Osve u općini Maglaj. Još jedno naselje, koje se trenutno gradi, je Bosanska Bojna na području Velike Kladuše. To su četiri naselja vehabijskog pokreta, gdje ljudi žive po posebnim normama i pravilima ponašanja.

Kako gledate na to da postoje mjesta gdje vjerski zakoni vrijede više nego zakoni BiH?

Naše mišljenje je da ne postoji nijedna lokacija niti bilo koje mjesto na prostoru BiH, gdje se njeni zakoni ne poštuju i ne akceptiraju.

Koliko dugo je trajala istraga u okviru operacije Damask i što se promijenilo u prošle dvije, tri godine, od kada su ljudi počeli odlaziti u Irak i Siriju?

SIPA usmjerava svoje aktivnosti na prikupljanje podataka i informacija o aktivnostima pojedenih pripadnika, koji su ekstremisti. Kada su u pitanju akcije Damask, aktivnosti SIPA-e započele su znači nakon izbijanja ratnih sukoba (u Siriji, nap. red.), mi smo počeli sakupljati određene sigurnosne informacije o državljanima BiH, koji su išli u zonu ratnih sukoba. Naše aktivnosti svodile su se na blagovremeno prepoznavanje same pojave, provođenju obavještajnih istraživanja, prikupljanju i razmjeni obavještajnih saznanja s drugim policijskim agencijama i provođenje određene istražne aktivnosti na dokumentiranju svih ovih krivičnih djela, koja su vezana za krivična djela terorizma. Same operacije Damask 1 i 2 nisu završene aktivnosti. Zajedno u suradnji s drugim policijskim agencijama i s Tužilaštvom BiH, mi prikupljamo i saznanja o ostalim građanima koji se nalaze na području Iraka i Sirije.

Šta nam možete reći o Vašoj strategiji?

SIPA radi prije svega na sprječavanju odlaska državljana BiH na spomenuta ratišta, kao i na poduzimanju ostalih aktivnosti koje proizlaze iz obaveza međunarodnih konvencija i rezolucija, kada je u pitanju borba protiv terorizma, kao i aktivnosti koje su definirane našim pod-zakonskim aktom koji se zove “Statički plan aktivnosti SIPA-e”, koji je nedavno donesen za period od 2015. do 2017. godine.

Možete li nam nešto reći o tome kako radikalni islamisti novače ljude, uglavnom mlade ljude? Kako to funkcionira i imate li neku strategiju protiv toga?

Tijekom istraživanja došli smo do saznanja da određeni broj ljudi koji se vrati s ratišta iz Sirije i Iraka sve aktivnosti usmjerava na propagiranju radikalnog islama i pomaganju odlaska drugih građana BiH na područje Sirije i Iraka. Vrše se određene procjene i analize i poduzimaju određene aktivnosti kako bi se preventivno djelovalo, odnosno spriječio odlazak novih bh. građana na područje Sirije i Iraka.

Da li nam možete reći nešto o tim ljudima koje ste uhitili? Da li imaju nešto zajedničko? Koji je tipičan profil za takve ljude?

Zajednički im je parametar da svi oni izjavljuju kako su odluku donijeli na osnovu pregleda ili uvida određenih video-sadržaja, dostupnih putem interneta i nekih drugih socijalnih mreža. Koliko mi znamo ne postoji pojedinac ili grupacija koja ih radikalizira i upućuje na ratišta.

Koliko su opasni povratnici s ratišta, ljudi, koji su bili u Iraku i Siriji i koji se vraćaju?

Prema procjenama SIPA-e postoji visoka razina opasnosti koju predstavljaju ljudi koji se vraćaju u BiH. Zajedno s ostalim policijskim agencijama mi vršimo nadzor nad svim tim licima, za koje postoje informacije da su bili na bilo kojem ratištu, da li to bila Sirija, Irak, Ukrajina ili neko drugo ratište.

Govori se da je 150 do 300 ljudi iz Bosne na ratištima u Iraku i Siriji, Neki kažu i da ih ima i puno više. Može li se točno znati broj?

SIPA je po dosadašnjim podacima izbrojila nekih 150 bh. građana, koji su se nalazili ili se trenutno nalaze na području zone ratnih sukoba Sirije i Iraka. Međutim, te brojke se konstantno mijenjaju, mi trenutno raspolažemo s informacijama o nekih 150 osoba, međutim te informacije nisu sto posto provjerene, još uvijek se vrši provjera određenog broja ljudi.

Koliko je, po Vašem mišljenju, opasan radikalni islam danas u BiH?

Bilo koji ekstremizam može voditi ka terorizmu i to predstavlja opasnost za svako društvo.

DW