Ko crta nove granice BiH

Pojavila se nova inicijativa o preustroju Bosne i Hercegovine. Navodno je napisana u Washingtonu i podrazumijeva uvođenje novih distrikta u našoj zemlji.

Da ova inicijativa postoji kažu u nevladinim organizacijama u Washingtonu, dok američka administracija to demantira. Je li na pomolu nova ustavna reforma, provjerio je Boris Brezo.

Bosna i Hercegovina sa entitetima, ili možda bez njih, ili sa pet regija, ili sa distriktima? Svako ima svoje viđenje ove zemlje, ali ni oko jednog da se svi slože. Najnovija inicijativa stiže iz Washingtona, bar tako tvrde pojedine nevladine organizacije. Traži se uvođenje još dva distritka. Jedan bi bio u Srebrenici, a drugi na području Stoca i Neuma, gdje su u posljednje vrijeme vidljive tenzije.

“Očekivanja su bila pogrešna. Situacija, nakon izbora, je sve gora. Reforme su ponovno u drugom planu. Ne bih sada pominjala autore, dok se ne završe izbori Americi”, komentarisala je Ajla Delkić.

O autorima navodne inicijative nisu čuli ni u Američkoj ambasadi u Sarajevu. No, bilo kakve ideje o uvođenju disktrikta teško da može proći bez otvaranja pandorine kutije, koja obiluje lepezom ustavnih ponuda – od ukidanja entiteta do potpune federalizacije.

Ne odjekuje glas samo iz Washingtona koji govori o potrebi novog preustroja Bosne i Hercegovine. Slične riječi možemo čuti i iz službenog Zagreba. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nedavno je ukazala na potrebu organiziranja Dejtona 2. Postojeći Dejtonski sporazum, prema njoj, je derogiran i ne može osigurati ravnopravnost sva tri naroda. Upućeni kažu da se Hrvatska vraća na ove prostore, nakon što je nekoliko godina bila zaokupljena jednim ciljem – ulaskom u Evropsku uniju.

Sada kada je Hrvatska dio evropske porodice, u fokusu Vlade u Zagrebu ponovno je Bosna i Hercegovina, potvrdio je to i novi premijer. Kolinda Grabar Kitarović tokom susreta sa evropskim zvaničnicima potencira pitanje položaja Hrvata u BiH, i otvoreno zagovara ustavne promjene.

“Odmakli smo se od tog Dejtona. Moramo vidjeti što se dogodilo i da vidimo koliko je derogirana konstitutivnost sva tri naroda”, kazala je Grabar Kitarović.

Premda je službeni stav Zagreba da podržava teritorijalnu cjelovitost BiH, između redova se može iščitati nastojanje poboljšanja statusa Hrvata u BiH. Hrvatski narodni sabor je lani otvoreno zastupao reorganizaciju BiH, i to na novoj međunarodnoj konferenciji. Od ranije je poznata ideja HDZ-a o podjeli zemlje na 4 regije, gdje više ne bi bilo mjesta za entitete. Podsjetimo i da su 2008. Dodik, Čović i Tihić potpisali takozvani Prudski sporazum prema kome bi BiH bila sastavljena od četiri federalne jedinice, uz Sarajevo kao distrikt. Ništa od toga nikada nije zaživjelo. Ako se pita političare u Sarajevu, nikakve podjele ne dolaze u obzir.

“Mogu postojati samo ustavne reforme koje vode reintegraciji BiH. Nema reformi koje vode u nove etničke podjele”, mišljenja je Šefik Džaferović.

“O sudbini BiH i svakog njenog dijela se odlučuju u BiH, a ne u bilo kojoj od susjednih država”, kazao je Damir Nikšić.

Srpski stav je od ranije poznat – može preustroj, ali ako se ne dira Republika Srpska.

“Stav koji se odnosi na Federaciju je usko vezan za Vašingtonski sporazum i tu treba da se dogovore političari u Federaciji”, rekao je Borislav Bojić iz SDS-a.

Na novim podjelama, ili drugim maksimalističkim zahtjevima, lideri u BiH godinama ubiru jeftine političke poene. Ipak, u trenucima iskrenosti priznaju da se o svemu mogu dogovoriti – samo kada bi to i željeli…

“Evo ja pozivam Bošnjake, pozivan i Hrvate da sjednemo i da krenemo iz početka”, istakao je Milorad Dodik.

“Mislim da je on jedan racionalan čovjek i da se s njim može dogovoriti”, naglasio je Bakir Izetbegović.

N1

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here