Jemen i odmjeravanje snaga na Bliskom Istoku

U Kairu ministri vanjskih poslova Arapske lige raspravljaju o tome kako bi se Jemen mogao spasiti od raspada i potpunog političkog kaosa.

Konflikt u toj zemlji je dostigao međunarodne dimenzije.

Jemen se raspada. Predsjednik i premijer te male zemlje na južnom vršku arapskog poluotoka su se krajem siječnja povukli sa svojih funkcija – uslijed pritiska pobunjeničkih pripadnika Houthija koji su zauzeli njihova mjesta. Mjesecima su opsjedali vladinu četvrt u Sani i na koncu državni vrh prisilili na ostavku. Od tada se zemlja nalazi u slobodnom padu: državne institucije poput policije i pravosudnih organa gotovo da više ne funkcioniraju. Umjesto i prije toga slabog javnog reda, u Jemenu sada vladaju kaos i anarhija.

Zemlje Zapada poput SAD-a, Velike Britanije i Njemačke su svoja veleposlanstva zatvorila već prije mjesec dana. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke sve svoje građane koji se nalaze u Jemenu poziva da napuste tu zemlju. U cijeloj zemlji, navodi se na stranicama ministarstva, postoje “značajni rizici od unutarnjih sukoba, plemenskih sukoba, masovnih demonstracija i terorističkih napada”.

Houthiji žele vlast u cijeloj zemlji

Ministri vanjskih poslova Arapske lige stoga na sastanku u Kairu, koji se održava ovoga ponedjeljka (9.3.), raspravljaju o zajedničkom djelovanju u slučaju Jemena. Do jednostavnih rješenja se vjerojatno neće moći doći. Houthiji, udruženje plemena naseljenih na sjeverozapadu zemlju, koji pripadaju šijitskim Zeidima, mjesecima su vodili pobunu protiv vlade. Isprva su se opirali prije svega federalnoj podjeli zemlje, predviđenoj novim prijedlogom ustava, jer im tako ne bi bio osiguran izlaz na more. No, malo po malo su Houthiji postavljali sve više zahtjeva koji su išli dalje od prvotnog cilja. “U tijeku njihovog napredovanja je sve više izlazilo na vidjelo da žele vlast u cijeloj zemlji”, navodi se u jednoj studiji Zaklade znanost i politika u Berlinu.

Međutim, za vladanje zemljom su Houthiji trenutačno isto toliko nesposobni kao i vlada koja je odstupila. Nedostatak transparentnosti, siromaštvo i prije svega korupcija su štetni za društvo te potkopavaju lojalnost građana prema središnjoj vlasti u Sani. Tako Houthiji svoje zahtjeve za preuzimanjem vlasti dokumentiraju velikim dijelom simbolički. Njihov moto u Sani se nadaleko vidi na zastavama na kojima piše: “Bog je velik! Smrt Americi! Smrt Izraelu! Prokletstvo židovima! Pobjeda islamu!”

Ulogu protuigrača Houthija u Jemenu je zauzela teroristička organizacija Al Kaida na Arapskom poluotoku (AQAP). Njezini borci su se utaborili uglavnom na jugu zemlje. Na njihov račun idu brojne otmice. Isto tako je ta organizacija potaknula terorističke napade u Parizu u siječnju ove godine. U jednom od prijašnjih izdanja internetskog magazina te organizacije je pozvano na ubojstvo jednog od karikaturista časopisa “Charlie Hebdo”.

Pretenzije Irana

I o Al Kaidi će ministri vanjskih poslova Arapske lige razgovarati u Kairu. Ali prije svega će se posavjetovati o tome što da rade s Houthijima. Jer oni slove kao produžena ruka Irana. Kroz iransku podršku Houthijima, slute ministri, Teheran se pokušava i dalje etablirati kao hegemonijalna sila na Bliskom istoku.

“Jemen se nalazi u zoni utjecaja Irana i važi kao član one ‘osovine otpora’ koja obuhvaća Siriju, libanonski Hezbollah i militantne šijite u Iraku”, piše internetski magazin Al-Monitor koji se bavi politikom Bliskog istoka. U svezi s tim je bivši predsjednik iranskog parlamenta Ali Akbar Nateq krajem siječnja izjavio za taj magazin: “Sada vidimo da se naša revolucija izvozi u Jemen, Libanon i Irak, kao i u Siriju.” I izjave drugih iranskih političara dokazuju da je prvotno lokalni konflikt u Jemenu već odavno poprimio međunarodne razmjere. Time je sada puno više toga u igri nego li puka neobuzdana i s grubošću provođena želja za moći jedne religijske manjine.

Zbog toga su se kod sunitskih susjeda Jemena upalile alarmne lampice. “Postoji potpuna međunarodna suglasnost o tome da se puč Houthija treba odbaciti”, pojasnio je saudijski ministar vanjskih poslova princ Saud al-Faisal prije otprilike tjedan dana.

Pregovori kao jedina opcija

Otvoreno pitanje je, međutim, kako to provesti. Rat u Siriji je pokazao da vojna sredstva ne predstavljaju stvarnu opciju. Kao i u slučaju Sirije, i po pitanju Jemena će arapski šefovi vlada i država najvjerojatnije izbjegavati izravni oružani sukob s Iranom. No, neizravno uplitanje, kao što je to bio slučaj u Siriji kroz podršku protivnicima Asadovog režima, vjerojatno ne dolazi u obzir. Jer, takvo djelovanje je na koncu dovelo do toga da džihadističke skupine, prije svih one “Islamske države”, prošire svoju vlast.

Tako pregovori ostaju jedina opcija. Prije svega su važni aktualni pregovori o iranskom nuklearnom programu. Ukoliko na tom planu dođe do dogovora, to bi vjerojatno doprinijelo popuštanju napetosti u cijeloj toj regiji. To je ujedno bila i poruka koju je ministar vanjskih poslova SAD-a John Kerry tijekom svoga posjeta saudijskom Rijadu proteklog tjedna uputio javnosti. Kerry je istaknuo da bi takav dogovor enormno pogurao izglede za mir u regiji.

U malom Jemenu se jasno vidi kako je kompleksno postalo političko odmjeravanje snaga na Bliskom istoku. Sukobi pojedinih zemalja su povezani. Upravo iskustvo proteklih četiri godine je pokazalo da se ti sukobi, ako uopće, mogu riješiti samo mirnim sredstvima.

DW