Izetbegović i Čović neće dati ostavke

Istog dana kada je izabran za predsjednika Hrvatske, Ivo Josipović zamrznuo je svoje članstvo u SDP-u s objašnjenjem: „Predsjednik mora biti moderator, osoba koja treba stvarati dobru klimu na političkoj sceni.

To nije moguće ako se svrstavate na stranu jedne, druge ili treće političke stranke ili se upuštate u izvršavanje funkcija koje ima oporba“.
Potpuno isti potez povukla je i Kolinda Grabar – Kitarović kada je izabrana za predsjednicu Hrvatske – zamrznula je članstvo u HDZ-u. Nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima u Srbiji, Tomislav Nikolić je podnio ostavku na funkciju predsjednika Srpske napredne stranke i zamrznuo članstvo u toj stranci.

Osobna odluka
U Bosni i Hercegovini demokratski standardi i principi važe samo na papiru – nitko od članova Predsjedništva BiH izabranih na izborima u listopadu 2014. nije napustio predsjedničku funkciju u svojoj stranci. Bakir Izetbegović je predsjednik SDA, Dragan Čović HDZ-a, a Mladen Ivanić je do studenog prošle godine bio predsjednik PDP-a, a od tada je počasni predsjednik, ali bez kojeg se ne može odlučivati.

Da od napuštanja stranačkih funkcija dok im traje mandat članova kolektivnog šefa države nema ništa, nagovijestio je jučer Bakir Izetbegović. Na pitanje kako gleda na inicijativu i prijedlog da se dužnosnicima BiH zabrani obnašanje stranačkih i državnih funkcija u isto vrijeme, on je odgovorio:

– Za jedno dvije godine reći ću vam što mislim o tome. Nije to loša ideja, mislim da bi to bilo dobro, svi trebamo raditi ono na što nas obavezuje ustav i zakoni, da predstavljamo građane, da se u našem djelovanju ne osjeti ni nacionalna ni stranačka pripadnost koliko je to moguće.

Izetbegoviću drugi mandat na položaju člana Predsjedništva BiH ističe u listopadu 2018. godine i ne može se kandidirati za tu poziciju na sljedećim općim izborima. Čović je u boljoj situaciji-može se kandidirati za drugi mandat baš kao i Ivanić.
Početkom prošle godine, nepuna tri mjeseca nakon što su pobijedili na izborima, bilo je najava da bi se Izetbegović, Čović i Ivanić mogli dogovoriti i zajednički povući s predsjedničkih pozicija u svojim strankama kao vlastiti doprinos uvođenju nove prakse u političkom životu BiH.

Unutarnji odnosi

Navodno, ostavke na stranačke funkcije i zamrzavanje članstva u strankama podnijeli bi i predsjednici i premijeri entiteta.

Kako se tada neslužbeno pričalo, ponaosob će svaki od njih trojice donijeti odluku o tome, a onda će sva trojica izaći i priopćiti je javnosti. Ništa od toga nije bilo, osim njihovih tvrdnji da odlično surađuju i sve odluke donose zajednički i bez problema.
Početkom ovog ljeta u Predsjedništvu BiH je puklo, od zajedništva nije ostalo ništa i svaki je otišao na svoju stranu da „štiti isključivo narod kojem pripada“.

Treba dodati da podnošenje ostavke na stranačku funkciju ima pravnu snagu, a zamrzavanje članstva nema.

Naivno je makar i pomisliti da bi Izetbegovićeva i Čovićeva ostavka na stranačke predsjedničke funkcije umanjila njihov utjecaj u SDA-u i HDZ-u, ali bi u svakom slučaju makar i kao simbolički čin pokazala da su im interesi svih građana, a ne samo članova njihovih stranaka iznad i ispred svih drugih. Ovo tim više i prije što svi članovi Predsjedništva BiH moraju u istoj mjeri štititi interese svih građana i naroda.

S druge strane, jasno je da bi podnošenje ostavke dovelo do „talasanja i komešanja“ u njihovim strankama i da bi se uhvatio dugi red za predsjedničku funkciju i to je ono što bi mogla biti opasnost za njihove aktualne predsjednike.
Međutim, to nije pitanje za sve građane i narode u BiH nego isključivo za članstvo SDA i HDZ-a, odnosno za unutarnje odnose u tim strankama.

Dnevni list

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here