Hrvatska kakvu ne trebamo

Božo Petrov, predsjednik Sabora i odnedavno Mosta, ponesen vlašću i statusom do kojeg je između ostalog stigao zahvaljujući opetovanim ucjenama koje je u postizbornim periodima provodio prema budućim koalicijskim partnerima iz HDZ-a, i dalje želi biti uteg svakom kamenčiću na vagi, pa ako zatreba i nacionalnim manjinama.

Piše: Dragan Grozdanić

Premda je općepoznato da Most u svojoj političkoj agendi nema iskazan interes za suradnju i unapređenje položaja nacionalnih manjina, već isključivo prevladava interes za unapređenjem foteljaških statusa, Petrov se, u sklopu panela o političkom sustavu na pompoznoj konferenciji Večernjeg lista pod nazivom ‘Hrvatska kakvu trebamo’, upitao je li potrebno da nacionalne manjine budu ‘kamenčić na vagi’ koji će definirati tko formira vladu.

Psihijatar Petrov je, citiramo, izjavio: ‘Takav teret treba maknuti s leđa nacionalnih manjina i to prepustiti saborskim zastupnicima koji dolaze iz političkih stranaka ili nezavisnih lista dok nacionalne manjine treba uključiti u pitanja koja su u njihovu fokusu.’ Drugim riječima, Petrov planira da pod krinkom neutralnih svjetonazorskih pozicija preuzme taj teški, gotovo olovni manjinski teret. No čini se da je jedina nesumnjiva činjenica ipak da strašan teret Petrovu zapravo predstavlja nepoznavanje političkog sustava, što zorno svjedoči o njegovoj zalutalosti u politiku.

Za komentar Petrovljevih riječi smo zamolili Marka Sjekavicu, pravnika i dugogodišnjeg člana Građanskog odbora za ljudska prava.

– Izjava predsjednika Sabora ukazuje na zabrinjavajuće nepoznavanje i ignoriranje sustava ljudskih prava te opasnu viziju političkog sustava, koja za cilj ima segregaciju manjina, njihovo micanje iz centra političkog procesa, gdje im je u naprednim društvima mjesto. Tako bi ih se svelo na dekorativni, folklorni element s kojim bi se po potrebi moglo mahati Europi i međunarodnim institucijama zaduženim za pitanja ljudskih prava. Ova izjava čovjeka koji zauzima jednu od najznačajnijih političkih funkcija u državi prvenstveno smjera na marginalizaciju srpske nacionalne manjine, ali ne treba zaboraviti, iz perspektive historijata javnog i političkog djelovanja Bože Petrova, da njegov stav reflektira odnos Mosta prema poziciji žena, kao i LGBTQ osoba u ovom društvu – kaže Sjekavica.

Napominje da se Most svojom politikom, pod krinkom ideološke neutralnosti i navodno centrističkog jezičca na vagi, koji bi trebao premošćivati jaz između ljevice i desnice na hrvatskoj političkoj sceni, jasno pozicionira desnije od HDZ-a, kako onog Ive Sanadera, tako i današnjeg Andreja Plenkovića.

Ovoj bi se konstataciji mogao dodati i nedavna Facebook objava tajnika Mosta Nikole Grmoje, koji je mrtav-hladan izjavio da su pripadnicima srpske manjine upravo Mostovci i njihov zastupnik Miro Bulj pomogli više od Milorada Pupovca. Kako s takvim rabotama ipak nismo upoznati, niti je Grmoja priložio bilo kakve dokaze ovoj ambicioznoj tvrdnji, pitamo se misli li on možda na činjenicu da je Bulj pomogao srpskoj zajednici na lanjskim Danima kulturne baštine Hrvata BiH u Vodicama kada se, kao zvijezda večeri, fotografirao s pravomoćno osuđenim ratnim zločincem Darijom Kordićem.

Možda su u Mostu pak uvjereni da je srpskoj zajednici pomogla i članica Mosta Ines Strenja Linić koja je u jednom intervjuu glorificirala također pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Mirka Norca, nazvavši ga časnim čovjekom i žrtvom društva. Uz takve nedvosmislene provokacije, hrvatsko će društvo u cjelini uskoro, ako već nije dosad, postati sljedeća velika žrtva maloga Mosta.

Novosti