Analitička ksenofobija

Reakcije na izbore za novi saziv njemačkog Bundestaga, koji su održani prošle nedjelje, ne stišavaju se danima. Angela Merkel i nakon 12 godina ostaje na mjestu kancelarke, a njezin konzervativni CDU s Kršćansko-socijalnom unijom (CSU), unatoč značajnom gubitku broja zastupnika, proglasio je izbornu pobjedu.

Piše: Ana Brakus

Socijaldemokratski SPD pod vodstvom Martina Schulza sa samo 20,5 posto osvojenih glasova ostvario je najlošiji izborni rezultat još od 1949. godine pa najavljuje odlazak u opoziciju. I dok rezultati Liberalno-demokratske stranke (FDP) s osvojenih nešto više od deset posto, Ljevice sa 9,2 posto i Zelenih sa 9,5 posto u postizbornim analizama ne izazivaju previše bure, isto se ne može reći za rezultat radikalno desne Alternative za Njemačku (AfD). Samo četiri godine nakon osnivanja, s osvojenih 12,6 posto glasova, osigurali su ulazak u Bundestag, postavši tako treća stranka po snazi i prva (od Drugog svjetskog rata) radikalno desna, filonacistička stranka s takvim izbornim uspjehom.

– Svi oni koji ističu da je AfD uspio jer je Merkel u Njemačku pustila milijun izbjeglica i da nam svima to treba biti pouka, trebaju malo više raditi kako bi pod plaštem racionalne analize sakrili svoju ksenofobiju. Jer preliminarne analize rezultata pokazuju da je AfD bio najjači u onim dijelovima Njemačke u kojima je broj ne-Nijemaca, odnosno broj izbjeglica – najmanji. Slično kao i u slučaju SAD-a i nekih drugih država, najksenofobnijima se pokazuju oni koji nikad nisu bili u kontaktu s drugima i drugačijima, što je u skladu sa svim sociološkim istraživanjima tog pitanja – rekao je za Novosti Dario Čepo, docent na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Uspjeh stranke čiji su čelnici poznati po ksenofobiji, antisemitizmu i pukom šovinizmu u postizbornim analizama shvaćen je gotovo apokaliptično. Ovakav stav temelji se na izjavama poput one Björna Höckea kako je spomenik žrtvama holokausta u Berlinu ‘sramota’ ili one Frauke Petry koja smatra da bi policija trebala pucati u migrante koji ilegalno ulaze u zemlju. Donedavna predsjednica stranke Petry, a danas supredsjednica, dan nakon izbornog uspjeha poručila je kako u Bundestagu neće biti članica kluba AfD-a jer su je iz užeg vodstva izgurali još desniji od nje.

– Ipak, ne treba pretjerivati u zlogukim prognozama. Niti je uspjeh AfD-a značajan u usporedbi s ostalim neonacističkim i profašističkim strankama u Europi – pogledajte samo Mađarsku – niti će ijedna ozbiljna stranka s njima pregovarati, za razliku od primjerice Bugarske. Također, stožerna desna stranka neće se pomaknuti radikalno udesno kako bi im otela biračko tijelo, što se dogodilo s austrijskim narodnjacima, koje pod vodstvom Sebastiana Kurza gotovo da više ne možete razlikovati od kakvih provincijskih neofašista Vučićeva tipa. Njemačka će ovu epizodu pregrmjeti – zaključuje Dario Čepo.

U narednim danima Angeli Merkel i Uniji CDU/CSU predstoje mukotrpni pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke Martina Schulza o odlasku SPD-a u oporbu, čime se nada svojoj stranci osigurati svjetliju budućnost, najvjerojatnijom se za osiguravanje kancelarkine pozicije pokazuje koalicija sa strankom zelenih i liberalima iz FDP-a. Ostvari li se takozvana Jamajka koalicija (nazvana tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene), zbog značajnih razlika u programima u budućnosti su vrlo izvjesne brojne nesuglasice. S druge strane mogu se očekivati, iako različitim metodama, napori stranaka u cilju rušenja rejtinga filonacističkog AfD-a.

Novosti